Još jedan kamen spoticanja na putu ka EU: Deklaracija Zete o Kosovu

Profesor Miloš Vukčević komentariše političke posljedice Deklaracije o povlačenju priznanja Kosova na teritoriji opštine Zeta.

0

Treba imati u vidu i da međunarodni partneri veoma pažljivo posmatraju stabilnost i konzistentnost spoljne politike država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji - upozorio je Vukčević. Deklaracija o povlačenju odluke o priznanju Kosova na teritoriji opštine Zeta, iako sama po sebi nema međunarodnopravni efekat, politički može biti interpretirana kao indikator unutrašnjih podjela i neslaganja o ključnim spoljnopolitičkim pitanjima, pa će se, upravo zbog toga, njen stvarni značaj mnogo više mjeriti kroz političke reakcije koje izazove nego kroz bilo kakvo pravno dejstvo.

To je, u razgovoru za Pobjedu, ocijenio profesor prava Miloš Vukčević komentarišući odluku većine u parlamentu u Zeti da se, usvajanjem Deklaracije koju je predložila Demokratska narodna partija, na teritoriji te opštine „otprizna“ nezavisnost Kosova. - Usvajanje ovakve Deklaracije prije svega ima politički, a ne pravno obavezujući karakter – podsjeća Vukčević.

On objašnjava da je priznanje ili povlačenje priznanja neke zemlje, uključujući i Kosovo, pitanje spoljne politike i međunarodno pravnog subjektiviteta države koje je, prema Ustavu i ukupnom pravnom poretku Crne Gore, u isključivoj nadležnosti državnih organa, prije svega Vlade kao nosioca spoljne politike i predsjednika države u okviru ustavnih ovlašćenja u međunarodnim odnosima.

- Lokalna samouprava nema ustavno ni zakonsko ovlašćenje da odlučuje o pitanjima međunarodnog priznanja država, niti njeni akti mogu proizvoditi pravno dejstvo prema međunarodnom pravu ili mijenjati zvaničnu spoljnu politiku Crne Gore. Zbog toga ovakva deklaracija nema pravnu snagu kojom bi mogla dovesti do „otpriznanja“ Kosova, niti može obavezati državne organe da promijene postojeću državnu politiku – ističe Vukčević.

On dodaje da se Deklaracija pravno može posmatrati kao politički stav ili rezolucija lokalnog parlamenta, odnosno izraz političke volje većine odbornika u opštini o jednom pitanju od šireg društvenog i nacionalnog značaja. - Međutim, upravo tu se otvara i pitanje granica djelovanja lokalne samouprave, jer se može postaviti dilema da li lokalni parlament izlazi iz okvira svojih zakonom definisanih nadležnosti, kada raspravlja i usvaja akte iz domena spoljne politike države – kaže Vukčević.

Naš sagovornik, s druge strane, naglašava da političke posljedice usvojene Deklaracije mogu biti znatno šire od njenog pravnog domašaja. - Prije svega, usvajanje Deklaracije dodatno produbljuje političku polarizaciju u crnogorskom društvu oko pitanja identiteta, spoljne politike i odnosa prema Kosovu. Takve deklaracije često imaju snažnu simboličku i političku poruku prema biračkom tijelu, pa se mogu tumačiti kao pokušaj lokalnih političkih struktura da zauzmu poziciju u širim državnim i regionalnim političkim procesima.

Istovremeno, ovakav potez može otvoriti i pitanje odnosa između centralne vlasti i lokalnih samouprava, posebno ukoliko bi se slične inicijative pojavile i u drugim opštinama – objašnjava Vukčević. Upozorava da to, u političkom smislu, može proizvesti dodatne tenzije unutar vladajućih koalicija na državnom nivou, ali i izazvati reakcije međunarodnih partnera Crne Gore, imajući u vidu da je priznanje Kosova dio zvanične spoljnopolitičke orijentacije države već duži niz godina.

- Treba imati u vidu i da međunarodni partneri veoma pažljivo posmatraju stabilnost i konzistentnost spoljne politike država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Iako jedna opštinska deklaracija sama po sebi nema međunarodnopravni efekat, ona politički može biti interpretirana kao indikator unutrašnjih podjela i neslaganja oko ključnih spoljnopolitičkih pitanja. Upravo zbog toga će se stvarni značaj ove deklaracije mnogo više mjeriti kroz političke reakcije koje izazove, nego kroz bilo kakvo pravno dejstvo koje ona objektivno nema – zaključio je Vukčević.

Vulin: Odluka Zećana ne vraća obraz Crnoj Gori, ali vraća dostojanstvo Srbima koji su je stvorili Kada je proevropska i zato antisrpska Vlada Crne Gore priznala tzv. Kosovo, Crna Gora je izgubila i ono malo junaštva što joj je ostalo od boljih predaka, a čojstvo nije, jer ga je već izgubila i nije ga ostalo ni malo. Ovo je saopštio predsjednik Pokreta Socijalista iz Srbije Aleksandar Vulin, reagujući odluke Skupštine Zete da usvoji Deklaraciju o povlačenju odluke o priznanju Kosova na teritoriji te opštine.

- Odlukom Zećana da priznanje nikakve države od strane nikakvih ljudi njih ne obavezuje ne vraća obraz državi, ali vraća oteto dostojanstvo onima koji su državu Crnu Goru stvarali i branili i od Osmanskog carstva i od ujedinjene Evrope, Srbima. Sve je Njegoš rekao za svoga vjeka i za svaki vjek „šta će čvora na pravu mladicu“ i da „trijebimo gubu iz torina“. Blago vama Zećani, imate sa čime pred Miloša - izjavio je Vulin.

Komentari

Pročitaj još

Đukanović: Bivši režim od 1996. do 2006. nije napravio nijednu grešku

Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore, izjavio je da bivši režim nije napravio nijednu grešku u periodu od 1996. do 2006. godine, ističući nedostatak podrške na međunarodnom planu.

Đukanović: Bivši režim od 1996. do 2006. nije napravio nijednu grešku

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.