Aktivnost poslanika u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) analizirao je aktivnost poslanika i poslanica 28. saziva Skupštine Crne Gore u plenumu od 27. jula 2023. do 31. marta 2026. godine, na osnovu podataka dobijenih putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

Nalazi pokazuju izražene razlike u aktivnostima poslaničkih klubova, pri čemu su najaktivniji u plenarnim raspravama bili poslanici i poslanice opozicije. To ukazuje na njihovo snažnije oslanjanje na plenum kao prostor za političko djelovanje, kontrolu izvršne vlasti i javno artikulisanje stavova.

Ubjedljivo najaktivniji bio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Andrija Nikolić, koji je u plenumu govorio skoro 30 sati, 24 minuta i 5 sekundi. Slijedi poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša, sa 24 sata, 20 minuta i 24 sekunde, dok su među dodatnih pet najaktivnijih još troje poslanika DPS-a: Mihailo Anđušić sa 18 sati, 4 minuta i 3 sekunde, Aleksandra Vuković Kuč sa 16 sati, 25 minuta i 30 sekundi i Aleksandra Despotović sa 15 sati, 35 minuta i 26 sekundi, kao i Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) sa 14 sati, 39 minuta i 24 sekunde, i Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad (PES) sa 14 sati, 31 minut i 43 sekunde.

S druge strane, među poslanicima sa najmanjim učešćem u plenarnim raspravama izdvaja se Gordan Stojović iz PES-a, koji je za skoro tri godine govorio svega 15 minuta i 14 sekundi. Slijedi Milena Vuković iz GP URA, sa nešto više od 16 minuta i 20 sekundi, zatim Vladimir Bakrač iz PES-a sa 34 minuta i 26 sekundi, Jelena Kljajević iz DNP-a sa 47 minuta i 50 sekundi, Artan Čobi iz Albanskog foruma sa 50 minuta i 45 sekundi i Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore sa 56 minuta i 38 sekundi obraćanja u plenumu.

Iako dužina obraćanja nije jedino mjerilo kvaliteta parlamentarnog rada, ovi podaci predstavljaju važan indikator vidljivosti i aktivnosti poslanika u javnoj raspravi. Plenum je mjesto gdje se raspravlja o zakonima, postavljaju pitanja izvršnoj vlasti i vrši parlamentarna kontrola Vlade. Minimalno ili gotovo simbolično učešće u raspravama otvara pitanje odnosa prema poslaničkom mandatu i javnoj odgovornosti, posebno imajući u vidu da građani ne biraju poslanike da budu nijemi posmatrači političkih procesa.

U ukupnoj aktivnosti poslaničkih klubova, prednjači poslanički klub DPS-a, čiji su poslanici u plenumu govorili ukupno 201 sat i 29 minuta. Na drugom mjestu je poslanički klub PES-a sa 80 sati i 30 minuta. Ova velika razlika između dva najaktivnija kluba, a u isto vrijeme i dva najjača politička subjekta u Skupštini, ukazuje na različite pristupe korišćenju plenuma kao prostora za političku komunikaciju i institucionalni nadzor.

Klub poslanika Bošnjačke stranke imao je ukupno 33 sata, 39 minuta i 57 sekundi izlaganja, dok je Evropski savez u plenumu govorio 33 sata, 1 minut i 42 sekunde. Klub poslanika ZBCG – Demokratska narodna partija bilježi 27 sati, 4 minuta i 25 sekundi. Na trećem mjestu je poslanički klub Demokrata sa ukupno 64 sata, 24 minuta i 54 sekunde izlaganja, dok je poslanički klub GP URA zabilježio 41 sat, 18 minuta i 53 sekunde.

Iza njih slijedi poslanički klub ZBCG – Nova srpska demokratija, čiji su poslanici govorili 39 sati, 22 minuta i 3 sekunde. Manje vremena u plenumu imali su Poseban klub poslanika sa 13 sati, 59 minuta i 45 sekundi i Klub poslanika SNP-CIVIS sa 11 sati, 45 minuta i 20 sekundi. Takođe, poslanički klub Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative iskoristio je 6 sati, 11 minuta i 29 sekundi, a Albanski forum 3 sata, 57 minuta i 24 sekunde izlaganja.

Analiza CGO-a naglašava potrebu da se parlamentarna aktivnost poslanika i poslaničkih klubova sistematski prati i redovno javno objavljuje, kako bi građani imali jasniji uvid u to kako njihovi izabrani predstavnici koriste mandat koji im je povjeren. Transparentnost ovih podataka može doprinijeti većoj odgovornosti poslanika, jačanju povjerenja u institucije i boljem razumijevanju stvarnog doprinosa svakog poslaničkog kluba i pojedinca radu Skupštine.