Kristijan Šmit podnosi ostavku pod pritiskom SAD-a i gasovoda

Kristijan Šmit, posljednji izaslanik zadužen za nadgledanje sprovođenja mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini (BiH), podnio je ostavku, saopštila je juče Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR). Očekuje se da će on obavljati tu dužnost do izbora njegovog nasljednika.

U saopštenju se navodi da je Šmit donio ličnu odluku da okonča svoju službu nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika, mandata zasnovanog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tokom svog mandata, Šmit se više puta sukobljavao sa Miloradom Dodikom, bivšim predsjednikom Republike Srpske.

Dodik je 2025. godine dobio šestogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije zbog odbijanja priznanja Šmitovih odluka. Prema informacijama agencije Rojters, Dodikova pozicija se popravila otkako su SAD nastojale pojačati svoje prisustvo u BiH, a prošle godine su mu ukinute sankcije.

SAD su, kako navode njemački list “Frankfurter algemajne cajtung”, tražile Šmitov odlazak zbog izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, koji bi američki gas transportovao iz Hrvatske u BiH, a čija vrijednost iznosi 1,5 milijardi eura. Diplomatski izvor je potvrdio da je Šmit otišao pod pritiskom SAD-a, ali nije iznio dodatne detalje.

Izvještaji iz Sarajeva ukazuju da je Šmit podnio ostavku zbog pritisaka američke administracije jer nije ukinuo zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Očekuje se da će SAD ubrzati realizaciju Južne gasne interkonekcije čiji dio trase prolazi kroz državnu imovinu.

Projekat gasovoda povjeren je američkoj kompaniji “AAFS Infrastructure and Energy”, koja je osnovana u novembru prošle godine, ali nema iskustva u sličnim projektima. Iz Brisela su vlastima u BiH upućena upozorenja da moraju poštovati pravila Evropske unije (EU) prilikom izrade energetskih zakona.

Za EU, problem nije sam gasovod, već način na koji je projekat dodijeljen bez transparentne procedure. Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je nametnuo Pedi Ešdaun 2005. godine, ostaje na snazi dok se ne donese novi zakon koji će riješiti ovo pitanje.

Bošnjački političari tvrde da je titular državne imovine država BiH, dok vlasti u Republici Srpskoj insistiraju da ona pripada entitetima. Sarajevski portal Kliks (Klix.ba) navodi da su kandidati za Šmitovog nasljednika dvojica italijanskih diplomata sa podrškom SAD-a.

Odlazak Šmita otvara novo političko poglavlje u BiH, a Dodik će to iskoristiti da se predstavi kao pobjednik. Očekuje se da Šmit danas predstavi polugodišnji izvještaj o BiH pred Savjetom bezbjednosti UN-a, u kojem će upozoriti na prijeteći raspad BiH.

Dodik je izjavio da će Republika Srpska učestvovati u eventualnom izboru novog visokog predstavnika, naglašavajući da je važno da se novi mandat ograniči na godinu ili dvije, kako bi se očistilo naslijeđe prethodnih visokih predstavnika.