Šimun: Usvojeno 140 protokola, cilj 3.000 standarda zdravstvene zaštite

Ministar zdravlja Vojislav Šimun ocijenio je da izrada oko 3.000 nacionalnih protokola, smjernica i vodiča predstavlja najvažniji reformski proces u crnogorskom zdravstvenom sistemu u posljednjih nekoliko decenija. U jutarnjem programu Televizije Crne Gore, Šimun je naveo da je za dva mjeseca usvojeno 140 dokumenata, dok je dodatnih 160 spremno za usvajanje.

„Krajnji cilj je izrada oko 3.000 protokola, smjernica i vodiča koji bi trebalo da obezbijede isti kvalitet zdravstvene zaštite u svim ustanovama u Crnoj Gori“, rekao je Šimun. On je istakao da je cilj reforme da se standardizuje zdravstvena zaštita, smanji rizik od neželjenih ishoda i poveća bezbjednost pacijenata.

„Pokrenuli smo, po meni, najvažniji reformski proces u zdravstvenom sistemu u zadnjih više decenija i smatram da će on smanjiti rizik za grešku, povećati izglede za dobar i povoljan ishod liječenja i povećati bezbjednost pacijenata“, izjavio je ministar.

Šimun je dodao da su ranije postojali pojedinačni vodiči i smjernice, ali da oni nijesu bili standardizovani niti podignuti na nacionalni nivo. Ministarstvo zdravlja formiralo je komisiju za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, koju čine stručnjaci iz Crne Gore i regiona, uz podršku Ljekarske komore Crne Gore.

U javnim zdravstvenim ustanovama formirani su multidisciplinarni timovi koji pripremaju protokole, smjernice i vodiče, koje zatim dostavljaju komisiji Ministarstva zdravlja na superviziju i usvajanje. „Suština je da zdravstveni radnici imaju pred sobom set jasnih koraka i pravila kako pružiti zdravstvenu njegu u odgovarajućoj oblasti, kako bi se smanjio rizik od neželjenih ishoda i povećala bezbjednost pacijenata“, kazao je Šimun.

On je naveo da će standardizovani protokoli omogućiti da pacijenti dobijaju jednak kvalitet zdravstvene zaštite bez obzira na to u kojoj se ustanovi ili opštini liječe. Ukoliko se protokoli ne budu poštovali, biće jasno utvrđena odgovornost pružaoca zdravstvene usluge.

Šimun je podsjetio da je u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom prošle sedmice dodijeljeno oko 80 sertifikata zdravstvenim radnicima obučenim u oblasti kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata. On je istakao da je za dva mjeseca usvojeno 140 protokola iz prioritetnih oblasti, uključujući ginekologiju, akušerstvo, hirurgiju, urgentnu medicinu, pedijatriju, psihijatriju i onkologiju.

„Još 160 protokola je pripremljeno i očekujem da budu usvojeni u narednih nekoliko sedmica. Praktično, za dva mjeseca smo odradili oko 300 dokumenata“, naveo je Šimun, dodajući da su među usvojenim dokumentima nacionalni protokoli za ranu dijagnostiku i liječenje sepse kod odraslih i djece, neonatalnu njegu, reanimaciju novorođenčadi, kao i protokole za preeklampsiju, eklampsiju i vaginalni porođaj.

Šimun je pojasnio da će protokoli u formi algoritama biti postavljeni u ambulantama, operacionim salama i porodilištima, kako bi zdravstvenim radnicima olakšali donošenje brzih i kvalitetnih odluka. Govoreći o kadrovima, ministar je kazao da je broj ljekara u javnom zdravstvenom sistemu povećan sa 1.975 krajem 2023. godine na 2.150.

„Što se tiče ljekara, taj odliv se smanjio, između ostalog zbog boljih finansijskih uslova, boljih uslova rada i većih mogućnosti za edukaciju i specijalizacije“, rekao je Šimun, dodajući da najveći izazov ostaje neravnomjerna raspodjela ljekara, posebno na sjeveru Crne Gore.

Ministar je također govorio o listama čekanja, napominjući da u Dječjoj bolnici ranije nije postojao transparentan sistem zakazivanja pregleda. „Novo rukovodstvo dječje bolnice uvelo je sistem koji će učiniti termine vidljivim izabranim ljekarima na duži period, ne samo na mjesec dana“, kazao je Šimun. On je istakao da je riječ o modelu koji je već dao rezultate u Kliničkom centru Crne Gore, te da očekuje iste efekte i u Dječjoj bolnici.