Šmit podnosi ostavku na mjesto visokog predstavnika

Kristijan Šmit, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, najavio je povlačenje iz zemlje. Ovu odluku je unaprijed obavijestio njemački dnevni list "Frankfurter algemeine cajtung". Šmit se nalazi pod velikim pritiskom vlasti Sjedinjenih Američkih Država koje su mu postavile ultimatum o rješavanju pitanja državne imovine, uz prijetnju uvođenjem sankcija ako ne odstupi sa svoje pozicije.

Kako bi izbjegao moguće posljedice, Šmit je povjerio svojim najbližim saradnicima da planira da se povuče. "Nakon gotovo pet godina, Šmit je lično odlučio da okonča svoju službu u sprovođenju mirovnog procesa u BiH", navodi se u saopštenju koje je dostavio OHR njemačkom listu. On je dodao da će nastaviti da obavlja svoju funkciju dok ne bude pronađen njegov naslednik.

Funkcija visokog predstavnika postoji od završetka rata u BiH, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, a čija je posljedica bila smrt više od 100.000 ljudi i raseljavanje miliona. Uloga visokog predstavnika je nadzor nad posleratnim poretkom i osiguranje sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je rat okončan uz posredovanje SAD-a.

U diplomatskim krugovima u Sarajevu i medijima se već neko vreme govori o Šmitovom skorom odlasku. Ako do toga dođe, primopredaja funkcije neće biti dobrovoljna, niti će se desiti u trenutku koji će Šmit sam izabrati. Sjedinjene Američke Države su odavno zahtijevale da Šmit napusti svoju funkciju, sve oštrijim tonom, a prema nekim informacijama, čak i u formi ultimatum.

Šmit je u utorak trebao predstaviti svoj redovni šestomjesečni izvještaj o Bosni i Hercegovini pred Savjetom bezbjednosti UN u Njujorku. Prema nacrtu izvještaja koji je upućen generalnom sekretaru Antoniju Guteresu, Šmit neobično oštro upozorava na prijeteći kolaps BiH i "razaranje" države.

Prema saznanjima portala Kliks, Sjedinjene Američke Države ne samo da zahtijevaju da Šmit odmah napusti svoju poziciju, već traže da njegov zamjenik Luis Krišok preuzme njegove poslove do izbora novog visokog predstavnika. Šmit smatra da Bosna i Hercegovina još nije spremna da funkcioniše bez institucije visokog predstavnika i objasniće razloge zbog kojih zatvaranje OHR-a još nije moguće, navodeći da nije ispunjen takozvani program "5+2" koji predstavlja uslov za njegovo ukidanje.

Ovaj program podrazumijeva rješavanje pitanja državne i vojne imovine, sprovođenje konačne arbitražne odluke za Brčko distrikt, fiskalnu održivost, jačanje vladavine prava, kao i dodatne uslove koji se odnose na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom i pozitivnu procjenu PIC-a o političkoj situaciji u BiH. Pitanje državne imovine predstavlja jedan od najvećih izazova u Šmitovom mandatu i jedan je od razloga zbog kojih odlazi s funkcije OHR-a, posebno zbog neslaganja u vezi sa rješenjem tog pitanja.

Odlazak Kristijana Šmita, prema nezvaničnim informacijama, povezuje se i sa višegodišnjim političkim pritiscima iz Republike Srpske, gdje ga vlasti tog entiteta smatraju nelegitimnim predstavnikom. Takođe, prema nezvaničnim informacijama, pitanje Šmita bilo je deo dogovora između Saveza nezavisnih socijaldemokrata RS i administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.