Reforma pravosuđa u Crnoj Gori

Reforma crnogorskog pravosuđa, koja je započeta 2000. godine, često se opisuje izrekom – što se više mijenja, to je više isto. Ove riječi advokata Siniše Gazivode odražavaju suštinu analize koju je pripremio za CDT povodom obilježavanja 20 godina nezavisnosti.

U analizi se naglašava da je reforma pravosuđa započeta donošenjem Projekta reforme pravosuđa od strane tadašnje Vlade Republike Crne Gore. Poređenje stanja pravosuđa na početku reforme i danas najbolje se može opisati francuskom izrekom – plus ça change, plus c’est la même chose.

Ova situacija se posebno ističe kada se sagledaju ključni faktori za građane, poput trajanja postupaka, povjerenja u pravosuđe i percepcije korupcije i političkog uticaja.

Ipak, pažljivije analize ukazuju na značajne promjene koje su se desile tokom reforme. Od iskazivanja namjere za pristupanje EU 2010. godine, pravosudna reforma se planira i sprovodi kao dio procesa ispunjavanja kriterijuma za članstvo u EU.

Konkretno, od otvaranja pregovora za poglavlje 23 – Pravosuđe i osnovna prava, koncept reforme se sprovodi u kontekstu pregovaranja. U junu 2013. godine, Vlada je usvojila akcione planove za poglavlja 23 i 24, a Skupština je donijela Amandmane na Ustav koji su značajno izmijenili strukturu pravosuđa.

Izbor predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika Sudskog savjeta sada je u nadležnosti Sudskog savjeta, a promijenjena je i struktura Sudskog savjeta, smanjujući broj članova iz Skupštine.

Političke promjene iz ljeta 2020. godine, kao i njihove reperkusije, također su uticale na pravosudnu reformu. Ove promjene su doprinijele jačanju odgovornosti u pravosudnim institucijama i dovele do toga da se na optuženičkoj klupi nalaze istaknuti predstavnici pravosuđa.

Ovi slučajevi predstavljaju veliki izazov za sudstvo, koje mora pokazati nepristrasnost i nezavisnost od političkih centara moći i očekivanja javnosti.

Prema analizi, nijedna reforma neće biti uspješna bez jasne političke volje i društvenog konsenzusa. Nezavisno, profesionalno i efikasno pravosuđe mora biti zajednički interes svih – vlasti, opozicije, pravosudnih institucija i građana.

Cjelokupna analiza je dostupna na linku.