Mogućnost obilježavanja deportacije u Herceg Novom: značaj i izazovi

Nakon 34 godine, pitanje memorijalnog obilježavanja žrtava deportacije iz Herceg Novog 1992. godine bi moglo dobiti konkretan epilog kroz izgradnju spomen-obilježja. Alen Bajrović, sin ubijenog Osma Bajrovića, ističe da je izgradnja spomenika potrebna kako bi se podsjetilo na ratni zločin i poštovale žrtve.

Prema zvaničnim podacima, crnogorska policija je u maju i junu 1992. godine nezakonito uhapsila najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine, koje su predane vojsci Republike Srpske, dok je većina njih ubijena. Bajrovićev otac je uhapšen u porodičnoj kući, a njegov trag se gubi nakon što je odveden u policiju u Herceg Novom.

Inicijativa za podizanje spomen-obilježja, koju traže nevladine organizacije već od 2011. godine, mogla bi dobiti podršku nakon sastanka održanog između lokalnih vlasti i predstavnika civilnog društva. Većina prisutnih odborničkih klubova izrazila je spremnost da podrži ovu inicijativu.

Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević naglašava da je spomen-obilježje važan korak ka priznavanju žrtava i njihovih porodica. Ipak, i dalje postoji potreba za pravnom odgovornošću zbog ratnih zločina. Alen Bajrović poziva na ponovnu istragu i nalaže da se pronađu posmrtni ostaci njegovog oca kako bi mogao biti dostojanstveno sahranjen.

Unatoč javnom izvinjenju institucija, proces priznanja odgovornosti je bio spor. Bajrović smatra da je spomen-obilježje ne samo simbol sjećanja, već i zalog za budućnost bez ratova i zločina. Međutim, postavlja se pitanje pravne procedure za podizanje spomenika, s obzirom na zakon koji zahtijeva saglasnost Vlade za obilježja koja se postavljaju prije isteka od 50 godina od događaja.

Istraživanje javnog mnjenja pokazuje da građani Herceg Novog nisu dovoljno informisani o deportaciji i presudama, ali postoji mogućnost da se kroz edukaciju i podršku lokalnih vlasti dođe do potrebnog konsenzusa o podizanju spomenika.