Prošlo 34 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu – i dalje bez sudskog epiloga!

Prošlo je 34 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, a pitanje da li se rat u Bosni i Hercegovini mogao izbjeći, kao i ko ga je i za čije interese poveo, i dalje je aktuelno. Zločin nad najmanje 28 mladih vojnika, pripadnika JNA, 2. i 3. maja u Sarajevu, i nakon više od tri decenije ostaje predmet kontroverzi i nejasnoća.

Prema tvrdnjama, događaji su se odvijali kao rezultat pokušaja Hase Efendića, koji je po direktivi Alije Izetbegovića nastojao da preuzme vojne objekte JNA, a ne kao napad na Predsjedništvo. Epilog tog događaja bio je smrt 19 mladih vojnika JNA, dok su narednog dana ubijena još devet vojnika i službenika JNA.

Alija Izetbegović, predsjedavajući tadašnjeg Predsjedništva RBiH, u vlastitom priznanju izjavio je da su njegove diplomatske aktivnosti na sprečavanju rata poslužile da se rat odloži, ali i da se izvrše pripreme za sukob. Iako je postojala mogućnost istorijskog sporazuma sa Srbima koji bi garantovao teritorijalnu cjelovitost BiH, Izetbegović je tu mogućnost odbio, što je potvrdio i akademik Muhamed Filipović.

Filipović je izjavio: "Pitao sam najmanje deset puta Izetbegovića kako je to moguće, mogli smo proći bez rata, nikakvih šansi nismo imali." Izetbegović je često mjenjao stavove, prihvatao, pa odbijao sporazume, što se i danas može primijetiti u politici Sarajeva, podložnom uticajima svjetskih sila.