Tajvan na vrhu agende Pekinga za sastanak Tramp–Si

Tajvan, sa 23 miliona stanovnika, mogao bi se suočiti s najznačajnijim diplomatskim sastankom 2026. godine, na koji nije pozvan. Kada američki predsjednik Donald Tramp sljedećeg mjeseca otputuje u Peking, njegov kineski kolega Si Đinping jasno je stavio do znanja da će Tajvan biti na vrhu njegove agende. Ovo predstavlja oštar zaokret u odnosu na njihov sastanak u Južnoj Koreji prošle godine, kada je pitanje Tajvana namjerno ostavljeno po strani.

Taipei će pažljivo pratiti svaki znak da bi Tramp, poznat po svom transakcionom pristupu saveznicima, mogao ublažiti ili preoblikovati dugogodišnju američku politiku prema Tajvanu, potencijalno u zamjenu za kinesku kupovinu američkih aviona ili poljoprivrednih proizvoda, kao i ublažavanje ekonomskih pritisaka. „Što se tiče Tajvana, logika je jednostavna: ako SAD ne žele veliki rat s Kinom zbog Tajvana, ne bi trebalo da podržavaju nezavisnost Tajvana“, izjavio je Vu Sinbo, dekan Instituta za međunarodne studije Univerziteta Fudan i savjetnik kineskog Ministarstva vanjskih poslova.

„Tramp nema interes da ide u rat s Kinom. Da bi izbjegao veliki sukob koji uključuje SAD, treba jasno da stavi do znanja da neće podržati nezavisnost niti preduzimati poteze koji podstiču separatističku političku agendu“. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova i Stejt department SAD nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

SAD slijede politiku „jedne Kine“, prema kojoj zvanično ne zauzimaju stav o suverenitetu Tajvana, priznajući kineski stav da je ostrvo dio Kine, ali ne prihvatajući ga. SAD navode da „ne podržavaju“ nezavisnost Tajvana, ali će pomoći njegovu samoodbranu. Tajvan, kao globalni centar proizvodnje poluprovodnika, nalazi se u središtu vojnog balansa u zapadnom Pacifiku, te čak i suptilna promjena u formulaciji američke politike može uticati na procjenu Pekinga o odlučnosti Vašingtona da nastavi podršku ostrvu, navode eksperti.

Ova situacija mogla bi uznemiriti Tajpej i otvoriti nova pitanja o bezbjednosnim obavezama SAD u Aziji. Zvaničnici Trampove administracije više puta su isticali da nije bilo promjene politike prema Tajvanu i redovno osuđuju pritisak Kine na ostrvo. Privatno naglašavaju da je Tramp odobrio znatno više prodaje oružja Tajvanu u nešto više od godinu svog drugog mandata nego njegov prethodnik Joe Biden tokom cijelog predsjedničkog mandata.