BiH i Hrvatska potpisali sporazum o Južnoj interkonneciji

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković danas su u Dubrovniku zvanično potpisali sporazum o izgradnji gasaodova 'Južna interkonnecija' između dvije države. Potpisivanje je upriličeno na marginama Samita Inicijative tri mora, a nakon što su u Bosni i Hercegovini u rekordnom roku završene sve potrebne procedure.

Članovi Predsjedništva BiH su jutros, neposredno nakon sjednice Vijeća ministara, usvojili prijedlog ovog strateški važnog sporazuma, čime su data sva neophodna odobrenja da se on i formalno potpiše. Nakon što su Krišto i Plenković danas stavili svoje potpise, proces se vraća u zakonodavne okvire.

Da bi sporazum postao u potpunosti operativan, moraju ga odobriti i ratifikovati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Republike Hrvatske. Iako su političke procedure i usvajanje potrebnih mjera za izgradnju ovog gasaodova ubrzane do maksimuma, pred samom realizacijom na terenu stoji jedan od najvećih političko-pravnih izazova u BiH – pitanje državne imovine.

Trasa kojom bi gasaodov trebalo da prolazi obuhvata i državnu imovinu na kojoj je trenutno na snazi zabrana raspolaganja, sve do konačnog dogovora o ovom pitanju. Prema Dejtonskom sporazumu, entiteti imaju pravo na imovinu, ali Sarajevo sve vrijeme pokušava da oduzme od Republike Srpske i u katastar upisuje Bosnu i Hercegovinu kao vlasnika.

Ova tema je domaćim političarima već godinama nerješiva enigma, a postizanje konačnog rješenja o državnoj imovini nije samo preduvjet za infrastrukturne projekte poput ovog, već i jedno od ključnih pitanja za funkcionalnost i budućnost same države.

Ukoliko se pravne i političke prepreke uspješno savladaju, izgradnja 'Južne interkonnecije' bi, prema planu, trebala da se završi do 2028. godine. Ovaj projekat povlači za sobom i velike promjene u energetskom sektoru BiH. Predviđeno je da se u roku od sedam godina nakon završetka izgradnje gasaodova izgrade i tri velike gasne elektrane, koje će biti smještene u Kaknju, Mostaru i Tuzli.

Južna interkonnecija je gasaodov dug ukupno 243 kilometra, koji bi trebao da poveže gasni sistem Hrvatske i BiH: od Dugopolja i Zagvozda, preko Imotskog, Mostara, Travnika i Zenice do Sarajeva. Hrvatska je izračunala da bi je taj projekat mogao koštati oko 169 miliona evra, dok je udeo BiH oko 100 miliona evra. Kapacitet bi bio do 1,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje.