Evropski parlament usvojio veći budžet EU, sukobi sa državama članicama na horizontu

Evropski parlament je danas glasao za veći budžet Evropske unije za period 2028–2034. godine, kako bi se ojačali odbrana i konkurentnost, uz zaštitu poljoprivrede i ulaganja u siromašnije regione, čime se otvara sukob sa državama članicama koje su protiv većih izdvajanja.

Parlament, koji zajedno sa vladama država članica odlučuje o sedmogodišnjim budžetima EU, izglasao je sa 370 glasova za, 201 protiv i 84 uzdržana da se traži budžet u visini od 1,38% bruto nacionalnog dohotka EU, umjesto 1,26% koje je predložila Evropska komisija.

Razlika uglavnom dolazi iz odluke parlamenta da se otplata fonda za oporavak od pandemije doda na budžet, umjesto da se uključi u ukupni iznos kako je predložila Komisija. „Vjerujemo da se ne može raditi više sa manje. To je mit“, rekao je izvjestilac za budžet, političar desnog centra Zigfrid Murešan, pred glasanje.

On je dodao da će novi prioriteti poput odbrane biti adekvatno finansirani, dok će „tradicionalni prioriteti… poljoprivreda, ribarstvo i regionalna politika ostati finansirani“. U realnim brojkama, prijedlog Komisije iz prošle godine iznosi 1,76 biliona eura za sedam godina, od čega je 149 milijardi za otplatu zajedničkog zaduživanja.

Plan Parlamenta povećava budžet na 1,94 biliona eura, uz dodatna sredstva za koheziju (smanjivanje društvenih i ekonomskih razlika), poljoprivredu, konkurentnost, spoljne politike i administraciju. „Vjerujemo da otplata duga ne smije biti na račun korisnika i programa“, rekao je Murešan.

Budžet EU se uglavnom finansira doprinosima nacionalnih vlada, uz carine i dio PDV-a država članica. Za veći budžet, Komisija je predložila pet novih izvora prihoda, tzv. „sopstvenih sredstava“, uključujući prihode od emisijskih dozvola, kao i takse na duvan, nereciklirani elektronski otpad i promet velikih kompanija.

Evropski parlament je takođe predložio tri dodatna izvora: digitalni porez, porez na kripto transakcije i porez na onlajn igre i klađenje. Digitalni porez na nivou EU vjerovatno bi naišao na snažno protivljenje Sjedinjenih Američkih Država, gdje se nalaze mnoge velike tehnološke kompanije. Takvi porezi već postoje u Austriji, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Letoniji, Poljskoj, Portugalu i Španiji.