Brisel traži smanjenje zaposlenih u javnom sektoru i reforme u Crnoj Gori

Formiranje Radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji predstavlja značajan korak za Crnu Goru. Zvanična Podgorica koristi ovu priliku za jačanje rejtinga vladajućih stranaka. Međutim, hodogram poslova koji treba obaviti do zatvaranja svih poglavlja je veoma zahtjevan, posebno uz predstojeće parlamentarne izbore kao ključni unutrašnjopolitički momenat.

Prema dobro obaviještenim izvorima Antene M, plan Brisela je da prvi draft Ugovora o pristupanju bude spreman do novembra ove godine. Tada će ga dobiti Crna Gora kao država kandidat i sve članice EU na uvid i komentare. Očekuje se da će na međuvladinim konferencijama u maju i junu biti zatvorena još po dva poglavlja (2, 8, 19 i 28), a eventualno i poglavlje 14, na kojem se trenutno intenzivno radi.

Poglavlje 31 je takođe spremno za zatvaranje, ali se tome protivi Hrvatska zbog Rezolucije o Jasenovcu. Baltičke zemlje su se nedavno pridružile protivljenju zatvaranju ovog poglavlja. Nakon majske i junske međuvladine konferencije, Vlada Crne Gore će, kako tvrdi izvor Antene M, dobiti rok od 90 dana da ispuni sve obaveze potrebne za zatvaranje preostalih poglavlja, a taj spisak je dugačak i zahtjevan.

Potrebno je završiti naimenovanja u institucijama, uključujući Ustavni sud, agencije i odbore. Ustavni sud trenutno funkcioniše sa šest od sedam sudija, a sutkinji Desanki Lopićić je mandat produžen do decembra. Dva naimenovanja u Ustavni sud moraju doći iz 'kvote' predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, čije prijedloge parlamentarna većina ignoriše. Vasilije Čarapić, poslanik bivše predsjednikove partije, je poručio da će sudije morati predlagati neki novi predsjednik.

Vlast je već pokazala sposobnost političke trgovine i vjerovatno će naći način da ispuni obavezu naimenovanja. Međutim, mnogo teže će biti primijeniti sve presude i inspekcijske nalaze o nezakonitim postavljenjima. Još veći izazov je zahtjev EK da se otpusti 25% zaposlenih u javnom sektoru, s obzirom na to da je Brisel utvrdio da je četvrtina zaposlenih u državnoj upravi višak, a 20 odsto nema potrebne kvalifikacije za obavljanje svojih poslova.

EU insistira na reorganizaciji javne uprave, a Vladin plan reforme kasni već godinu i po. Uvođenje jasnih kriterija za izbor menadžmenta u javnim preduzećima je rezultat nezadovoljstva Evropske komisije zbog nedostignutih ciljeva, posebno u energetskom sektoru. Brisel je zabrinut zbog kritika koje trpi zbog popustljivosti prema izmjenama zakona o Unutrašnjim poslovima i ANB.

EK ne želi izgledati kao tolerantan, a posebno ne kao sponzor zakona koji Crnu Goru pretvaraju u 'policijsku državu'. Zato se insistira na hitnom usaglašavanju zakona sa standardima EU, kao i na završetku reformi u sektoru bezbjednosti. Brisel ne podrazumijeva okončanje stvaranja 'partijske policije' pod kontrolom Demokrata, niti staviti ANB pod punu kontrolu PES.

U fokusu Brisela su i medijski zakoni, te se zahtijeva njihova dorada prema prvobitno usaglašenim kriterijima. Osim toga, postoji i zahtjev za nastavak izborne reforme, a slijedi set zadataka koji uključuju profesionalizaciju kadra u poljoprivredi i ekologiji, kao i donošenje Zakona o Skupštini.

Na popisu su i promjene Ustava koje treba omogućiti reforme u pravosuđu, a Brisel insistira i na Zakonu o Vladi. Preporučuje se da, ukoliko dođe do rekonstrukcije Vlade, to ne bude prije jeseni i da se smanji Spajićev mega-kabinet za barem 25%. Nacrtom Zakona o Vladi, koji su nedavno predstavili ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, ne ograničava se ukupan broj resora, već se samo definišu obavezna ministarstva. Najava da se Jeleni Borovinić Bojović sprema mjesto potpredsjednice Vlade signalizira koliko će Briselu biti teško da Podgoricu uvede u stvarno evropski obrazac ponašanja.