Kurti smislio kako da ostane na vlasti: Hoće li tzv. Kosovo treći put na izbore za 16 mjeseci?

Dan uoči isteka roka od 34 dana za izbor predsjednika tzv. Kosova, u Prištini se rješenje ni ne nazire, a sve su prilike da će Aljbin Kurti nastaviti da vlada lažnom državom u vanrednim okolnostima i uz blokadu svih tzv. institucija. Takva situacija na Kosovu traje već godinu i po dana, još od kraja 2021. godine.

Najnoviji Kurtijev manever od prije par dana bio je da od Demokratske partije Kosova i Demokratskog saveza Kosova, dvije najveće opozicione stranke, uoči samog isteka roka koji je 25. marta ostavio tzv. ustavni sud, traži imena tri kandidata za predsjednika, kao „konkretnu i ujedinjujuću“ ponudu za rješavanje tog pitanja. DPK, koja je po broju poslanika najjača opoziciona stranka, odbila je tu ponudu, a predsjednik stranke Bedri Hamza nazvao je predlog „maneurom“ i ponovio da je pitanje izbora predsjednika za DPK „zatvoreno“.

Odgovor DSK bio je drugačiji; Ljumir Abdić, predsjednik te stranke, predložio je za kandidata Vjosu Osmani i zatražio garancije Kurti da će 66 poslanika vladajuće većine glasati za nju, ali Kurti na taj predlog nije odgovorio. Dok se čeka bilo kakva reakcija lidera Samoopredeljenja na predlog DSK, iz njegove stranke ponavljaju da su „parlamentarni izbori, treći za manje od godinu i po dana, gotovo izvjesni“.

Nekoliko dana ranije, u petak, Kurti se obratio video porukom na Fejsbuku i optužio opozicione partije za blokadu procesa, uz ponavljanje stava da se time ne poštuje volja izražena na izborima i upozorenje na novu blokadu čak i nakon novih izbora. Ponovio je i da je opozicionim partijama nudio mjesto predsjednika parlamenta dok bi funkcija predsjednika samoproklamovane države pripala, naravno, Samoopredeljenju.

Prema odluci ustavnog suda tzv. Kosova, ako predsjednik privremenih institucija ne bude izabran do 28. aprila, skupština se automatski raspusta, a vanredni izbori moraju biti održani u roku od 45 dana. Funkciju predsjednika privremenih prištinskih institucija u ovom trenutku obavlja predsjednica skupštine i Kurtićeva zamjenica u stranci, Aljbuljena Hađiju, pošto je mandat Vjosi Osmani istekao 4. aprila, a parlament nije izabrao novog predsjednika.

Ranije, na sjednici skupštine 5. marta, Samoopredeljenje je predložilo dva kandidata – Gjlauka Kojufcu i Fatmira Koljaku, ali glasanje nije održano jer u sali nije bilo dvotrećinske većine, odnosno 80 poslanika koliko je minimum da bi se u izborni proces ušlo. Odlazeća predsjednica, Vjosa Osmani, 6. marta je, uoči isteka mandata, potpisala dekret o raspustu skupštine, ali ga je Samoopredeljenje osporilo pred ustavnim sudom, koji je presudio da dekret nema pravno dejstvo i dao poslanicima rok do 28. aprila da izaberu predsjednika.

Za izbor predsjednika privremenih institucija potrebno je u prva dva kruga glasanja dvije trećine glasova od 120 poslanika, a 61 glas u trećem krugu, ali je za održavanje sjednice neophodan kvorum od najmanje 80 poslanika. Procjene političkih analitičara su da Samoopredeljenje nema nikakvih šansi da i na novim vanrednim izborima dostigne dvotrećinsku većinu koja je potrebna za izbor novog predsjednika. U međuvremenu, Kurti će nastaviti da vlada u vanrednim okolnostima.