Tramp pauzirao tri bliskoistočna rata, ali prijeti nova eskalacija

U Gazi, Iranu i Libanu kakav-takav red jedva je uspostavljen uslovnim primirjima uz uzajamne prijetnje, dok prijeti ponovna eskalacija sukoba. Iran je pretrpio tešku štetu, ali nedovoljnu da uzdrma njegov stav za pregovaračkim stolom. Njegovi saveznici, Hezbolah u Libanu i Hamas u Gazi, oslabljeni su, ali funkcionišu, dok Izrael i dalje redovno izvodi napade na obje grupe.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pod rastućim je pritiskom da pretoči vojna dostignuća u jasnu političku dobit uoči izbora kasnije ove godine. Predsjednik SAD Donald Tramp, koji se hvali svojim sposobnostima za sklapanje mira, i dalje nastoji da postigne nuklearni sporazum sa Iranom i širi mir na Bliskom istoku. Međutim, do sada pregovori nijesu dali rezultate, a dvije zemlje su u rastućoj konfrontaciji oko Ormuskog moreuza.

Velike vojne operacije su zaustavljene, ali osnovne pritužbe, nastale mnogo prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, nijesu riješene. Milioni ljudi su raseljeni, a mnogi strahuju da bi borbe mogle da se nastave u svakom trenutku. "Primirja ne rješavaju ništa, ona samo sprečavaju da stvari ne postanu gore", rekao je Majkl Ratni, bivši američki ambasador u Saudijskoj Arabiji.

Tramp nedjeljama oscilira između prijetnji velikim napadima na iransku infrastrukturu i pokušaja da se pregovorima dođe do sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Ove nedjelje produžio je primirje, ali je rekao da će zadržati američku pomorsku blokadu iranskih luka. U srijedu je izjavio da će napadati iranske borbene čamce u Ormuskom moreuzu, koji Teheran blokira od početka rata, izazivajući svjetsku energetsku krizu.

Iran javno ne nagovještava spremnost na ustupke oko svog nuklearnog programa, balističkih raketa ili pružanja podrške svojim saveznicima. Oni tvrde da će moreuz ostati zatvoren dok SAD ne ukinu blokadu i dok Izrael ne zaustavi napade na grupe koje podržava Iran, kao što je Hezbolah. Nijedna strana ne želi rat u punom obimu, a nova runda pregovora o primirju planirana je za danas u Pakistanu.

Džon Alterman iz Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu rekao je da Trampov učinak pokazuje da njegovi instinkti idu u pravcu pravljenja udarnih naslova u medijima. "Najvidljiviji dio borbi je prestao, ali manje vidljivi napori se nastavljaju punom parom. Primirja mogu da izgledaju udobno, ali zamrzavaju neodrživu praksu", rekao je Alterman.

Primirje u Libanu, dogovoreno prošle nedjelje, uglavnom se drži izvan pogranične oblasti gdje se borbe nastavljaju. Izrael planira okupaciju dijelova južnog Libana. Hezbolah, koji nije zvanična strana u primirju, traži povlačenje Izraela. Tramp je u četvrtak, nakon sastanka izraelskih i libanskih zvaničnika, objavio produženje primirja u Libanu za još tri nedjelje.

SAD i Izrael traže od Vlade Libana razoružavanje Hezbolaha, ali libanski lideri priznaju da imaju ograničene mogućnosti. Hezbolah je zadržao mogućnost da ispaljuje rakete i dronove ka sjevernom Izraelu. U Gazi je primirje koje su izdejstvovale SAD dovelo do oslobađanja talaca Hamasa i zaustavilo glavne vojne operacije, ali Izrael i dalje napada vojne ciljeve.

Bilo je i povremenih napada na izraelske snage. Izrael navodi da od razoružavanja Hamasa zavise njegovo povlačenje iz polovine Gaze, povratak stotina hiljada raseljenih i početak rekonstrukcije onoga što je srušeno ratom. Većina među dva miliona stanovnika Gaze i dalje živi u šatorima ili ruševinama svojih domova, a na vidiku nema kraja njihovih patnji. Odbor palestinskih tehnokrata uspostavljen je da privremeno upravlja Gazom, ali Izrael im nije dozvolio da uđu iz Egipta, te Hamas i dalje upravlja polovinom teritorije, dok drugu polovinu drži izraelska vojska.