Tramp ponovo otvara pitanje Grenlanda nakon sukoba sa Iranom

Rat između SAD i Irana stavio je, privremeno, u drugi plan američke pretenzije prema Grenlandu. Čim ratni bubnjevi budu utihnuli u Persijskom zalivu, pitanje Grenlanda će se ponovo naći u fokusu Trampove administracije.

Klimatske promjene su prekomponovale planetarnu agendu. Do prije par godina se govorilo da su 19. i 20. vijek bili stoljeća Atlantika, a da će novi milenijum početi sa vijekom Pacifika, kao ključnim okeanom za planetarni raspored snaga i mjesto obračuna velikih sila. Ubrzano otopljavanje i posljedične promjene izbacili su u prvi plan Sjeverni ledeni okean, ne samo zato što bi mogao da postane plovan tokom cijele godine već i zbog bogatstva koje krije u sebi ili pod sobom, kao i privilegovane pozicije za kontrolu ili, bolje rečeno, vezu sa kosmosom i svemirskim projektima kojih je sve više.

Rusi i Kinezi napreduju sve otvorenije i agresivnije na Arktiku i Amerika je primorana da odgovori. Tramp i njegovi najbliži saradnici možda ne koriste adekvatan rječnik u međunarodnoj politici, ali to ne mijenja suštinu: ko bude kontrolisao Sjeverni pol i Sjeverni ledeni okean ima dobre šanse da dominira svijetom tokom cijelog 21. vijeka.

U komentaru posvećenom Grenlandu odgovaramo i na sledeća pitanja: Kada se i zašto Amerikanci sjete Grenlanda? Od kada Vašington želi da “kupi” Grenland? Kakve veze ima “doktrina Monro” sa Grenlandom? Zašto Amerikanci nemaju povjerenja u Dansku? Kakva su rješenja moguća za najveće ostrvo na planeti? Zašto je Grenland važan za ishod borbe SAD i Kine za hegemonšku ulogu? Šta se sve nalazi ispod leda na Grenlandu? Ko jedini ima tehnologije, logistiku i novac da eksploatiše bogatstva Grenlanda?

Odgovori na ova pitanja biće predstavljeni u nedjelju u 18.15 i 22.30 na Televiziji Vijesti.