Plenković: Komemoracija u Jasenovcu prilika za osudu zločina ustaškog režima

Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, izjavio je danas da je komemoracija povodom 81. godišnjice proboja logoraša iz ustaškog logora u Jasenovcu bila prilika da se još jednom osude zločini ustaškog režima i iskaže pijetet prema žrtvama.

"Naš je cilj da gradimo tolerantno i uključivo društvo koje dobro poznaje sopstvenu istoriju, bolne stranice hrvatske istorije 20. vijeka, posebno posljedice totalitarnih režima koje su toliko zla počinile hrvatskom narodu", rekao je Plenković u uvodnom dijelu sednice Vlade.

Osvrnuvši se na jučerašnju komemoraciju kojoj je prisustvovao zajedno s više ministara, Plenković je naglasio važnost kulture sjećanja i apelovao na direktore škola i nastavnike da što više učenika iz cijele Hrvatske posjeti Jasenovac da bi se u najranijoj fazi obrazovnog ciklusa upoznali sa strahotama Drugog svjetskog rata.

Plenković je rekao da je od prošle komemoracije restauriran spomenik "Cvijet" Bogdana Bogdanovića i postavljen novi komemorativni krug i ploča, a da će iduće godine biti završene druge investicije u staze i pasarele. On je istakao da će vlada nastaviti da podržava rad Spomen-područja Jasenovac i da radi na jačanju kulture sjećanja.

Kolonom sjećanja i prigodnim programom u Jasenovcu je juče obilježena 81. godišnjica proboja logoraša iz tog ustaškog koncentracionog logora iz Drugog svjetskog rata. Na komemoraciji pod nazivom "Sjećanje za budućnost" pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora bili su predsjednik Sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković, dok je u ime predsjednika Zorana Milanovića bio šef njegovog kabineta Orsat Miljenić.

Komemoracija u Jasenovcu posvećena je proboju 600 preostalih logoraša Jasenovca 22. aprila 1945, od kojih je preživjelo njih oko 100. Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata antifašista i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.

U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški. Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka.