Makedonci se Radevu ne raduju: Neizvjesna budućnost odnosa sa Bugarskom

U Skoplju je uzdržano dočekana vijest o ubjedljivoj pobjedi Progresivne Bugarske bivšeg predsjednika Rumena Radeva na izborima u susjednoj zemlji, piše Dojče vele. Ovo što će, poslije višegodišnje krize i serije vanrednih izbora, neko konačno imati apsolutnu većinu tumači se kao preduslov za rješavanje spornih pitanja između Bugarske i Sjeverne Makedonije.

Neki analitičari u Skoplju prije izbora nisu se radovali očekivanoj pobjedi Radeva, smatrajući da u Sofiji ima dosta liberalnijih političara od njega. No, Sjeverna Makedonija ni sa takvima do sada nije bila bolje sreće. “Nijedan bugarski političar ne može da izađe iz bugarske matrice niti njihove nacionalne doktrine o makedonskom pitanju”, kaže za DW Marjan Đorčev, bivši makedonski ambasador u Sofiji.

“Nije sporno da je Bugarska prva priznala nezavisnu Makedoniju, ali ima problem sa makedonskim suverenitetom koji izražava kroz stav da ‘Makedonija može u EU, ali makedonstvo ne može’. Ni Radev ne može iz te matrice, niti ima ovlašćenje građana za to”, dodaje Đorčev.

Odnos dvije zemlje su decenijama hladni jer Sofija negira makedonski identitet, a jezik smatra tek dijalektom bugarskog. “Kompromis” iz 2022. godine, prema kojem će Sjeverna Makedonija uvrstiti bugarsku manjinu među konstitutivne narode, današnje vlasti u Skoplju ne sprovode. Vlada predvodi konzervativac Hristijan Mickoski.

Prema Đorčevu, bugarska scena je u svom stavu ujedinjenija od makedonske. “Mi ovdje treba da pokažemo istu takvu jednoglasnost. Treba da se traže putevi za saradnju, da razgovaramo o sadašnjosti i budućnosti, a ne o tome čiji je Goce Delčev. Da li Francuska i Njemačka raspravljaju čiji je Karlo Veliki?”

Ali, kaže, ne može se tražiti krivica u Bugarskoj, zato što je neko ovde potpisao da sa Bugarskom “imamo zajedničku istoriju”. Misli se tu na prošle socijaldemokratske vlasti u Skoplju koje su 2022. u parlamentu izglasale takozvani Francuski predlog i pristale na dio bugarskih zahtjeva. VMRO-DPMNE, sadašnja vlast, tada je oštro protestovala govoreći o “zločinu nad cijelom nacijom”.

Radev je ubjedljivu pobjedu izvojevao mahom pričajući o korupciji prošlih vlasti. No, u Evropi je dočekan sa skepsom i pitanjem da li je on “novi Viktor Orban” zbog dobrih odnosa sa Moskvom. On sam je rekao da će Bugarska “slijediti evropski put”, ali i da Evropi trebaju “kritičko razmišljanje, pragmatizam i realni rezultati”.

Prema mišljenju bivšeg ambasadora Đorčeva, Radev će vjerovatno tražiti saradnju i sa zemljama van EU ako procijeni da je to u interesu Bugarske. “On je bugarski suverenista. Poznaje i NATO i može da procijeni šta je dobro za Evropu i šta je dobro za Bugarsku”, dodaje sagovornik DW.