Preokret Trampa, produžio primirje s Iranom

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države nisu pod pritiskom da postignu mirovni dogovor sa Iranom, ali da očekuje da će sporazum biti postignut “relativno brzo”. Uprkos tome, kako se približava rok za prekid vatre u srijedu, naredna faza pregovora ostaje neizvjesna. Primirje između Izraela i Libana je veoma krhko.

Tramp je rekao da će produžiti primirje s Iranom dok Teheran ne dostavi predlog za trajno okončanje sukoba. „Na osnovu činjenice da je iranska vlada ozbiljno podijeljena, što i nije neočekivano, te na zahtjev feldmaršala Asima Munira i premijera Pakistana Šehbaza Šarifa, zamoljeni smo da odložimo napad na Iran dok njihovi lideri i predstavnici ne izađu s jedinstvenim predlogom“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Dodao je da je američkoj vojsci naložio da nastavi blokadu i u svakom drugom pogledu ostane spremna i sposobna. Primirje, koje je trebalo da istekne u narednim satima, biće stoga produženo dok njihov predlog ne bude dostavljen i dok pregovori ne budu zaključeni, na ovaj ili onaj način, poručio je.

Države Evropske unije (EU) saglasile su se da prošire sankcije Iranu tako da obuhvate i one koji su odgovorni za blokadu Ormuskog moreuza, kazala je visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas. Ona je dodala da je na sastanku ministara spoljnih poslova u Luksemburgu zatražila jačanje pomorske misije EU na Bliskom istoku, koja trenutno štiti brodove od napada jemenskih pobunjeničkih Huta u Crvenom moru.

Kalas je, kako prenosi Rojters, navela da bi države članice EU mogle već sjutra da odobre i ranije najavljeni zajam Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura. “Očekujem pozitivnu odluku o zajmu od 90 milijardi u naredna 24 časa”, rekla je Kalas nakon sastanka ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči optužio je SAD da krši primirje, navodeći da je američka blokada iranskih luka „čin rata i samim tim kršenje primirja“. U objavi na mreži X dodao je da je „napad na trgovački brod i zarobljavanje njegove posade još veće kršenje”. Podsjetimo, SAD je u nedjelju presreo teretni brod pod iranskom zastavom u Persijskom zalivu u sklopu pomorske blokade, kako je rekao predsednik SAD-a Donald Tramp.

Aragči je poručio i da Iran zna „kako da odbrani svoje interese i kako da se odupre pritiscima”. Privremeno primirje između SAD-a i Irana ističe u srijedu, a novi krug pregovora još nije održan nakon što je prvi završen bez rezultata. Iranski ministar nije precizirao hoće li Iran učestvovati u sljedećoj rundi pregovora u Islamabadu.

Predsjednik parlamenta Libana Nabih Beri upozorio je da će se izraelske snage, koje i dalje drže položaje na jugu zemlje, suočiti sa otporom ukoliko se ne povuku, nagovještavajući mogućnost nove eskalacije uoči razgovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država ove nedjelje. Desetodnevno primirje između Izraela i libanskog Hezbolaha, postignuto uz posredovanje Vašingtona, stupilo je na snagu u četvrtak, ali izraelske snage i dalje su raspoređene u pojasu teritorije dubine od pet do 10 kilometara duž cijele granice.

Tramp je izjavio da je jedan od brodova koji je američka mornarica presrela među svojim teretom nosio i “poklon” od Kine, ali nije precizirao o čemu je tačno riječ niti na koji brod misli. “Juče smo uhvatili jedan brod koji je na sebi imao određene stvari, što nije bilo baš lijepo. Možda je to poklon od Kine, ne znam. Ali, bio sam malo iznenađen, jer imam veoma dobar odnos, i mislio sam da postoji razumijevanje sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom”, rekao je Tramp, prenosi Si-En-Bi-Si.

Ranije tokom dana, američko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su se američke snage u Indijskom okeanu urkcale na tanker “MT Tifani” koji se nalazi na listi sankcija SAD i koji je prevozio iransku naftu, ali koji nije imao istaknutu zastavu. “Kao što smo jasno stavili do znanja, nastavićemo napore u cijelom svijetu za sprovođenje pomorskog zakona, kako bismo razbili ilegalne mreže i presreli sankcionisane brodove koji pružaju materijalnu podršku Iranu, gdje god da posluju”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane SAD na mreži Iks.

Prethodno su američki marinci tokom vikenda preuzeli kontrolu nad teretnim brodom “Tousca” koji plovi pod iranskom zastavom, a koji je pokušao da probije američku pomorsku blokadu Ormuskog moreuza. Tramp je ranije najavio moguće posljedice po Peking ako Kina bude slala oružje Iranu, a posjeta američkog predsednika Kini planirana je za sljedeći mjesec.

Pakistan je pozvao Sjedinjene Američke Države i Iran da produže dvonedjeljno primirje, saopštilo je pakistansko Ministarstvo spoljnih poslova. U saopštenju se navodi da je šef diplomatije Ishak Dar tokom sastanka sa otpravnicom poslova SAD u Pakistanu Natali A. Bejker istakao značaj nastavka angažmana između Vašingtona i Teherana. Dar je naglasio potrebu za dijalogom između dvije strane i pozvao ih da razmotre produženje primirja, navodi se u saopštenju pakistanskog Ministarstva spoljnih poslova.

Tramp je rekao da Iran “nema drugog izbora osim da pošalje“ delegaciju u Pakistan na razgovore sa SAD. U intervjuu za CNBS, predsjednik SAD kaže da je uvjeren da će Amerika “na kraju postići odličan dogovor”. Kaže da SAD “ne posluju sa najljubaznijim ljudima“, ali to rade “uspješno”, prije nego što je američku pomorsku blokadu nazvao “ogromnim uspjehom”. Na pitanje da li bi produžio primirje ako pregovori naizgled napreduju, američki predsjednik je odgovorio da ne želi to da uradi. Tramp kasnije kaže: “Očekujem da ćemo bombardovati jer bi to bio bolji stav”. Naglasio je da nema “mnogo vremena” za postizanje dogovora i da Iran može da se postavi u “veoma dobar položaj” ako ga postigne sa SAD.

Tramp optužuje Iran da je više puta kršio sporazum o prekidu vatre. U kratkoj objavi na njegovoj mreži Truth Social, objavio je da je “Iran više puta prekršio primirje”, ali nije preciziranja o kojim se kršenjima sporazuma je riječ.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je rat protiv Iran spriječio “još jedan Holokaust” nad Izraelom i Jevrejima. “Da nismo odlučno djelovali, imena Natanz, Fordo i Isfahan su se možda pridružila Aušvicu, Majdaneku i Treblinki”, rekao je Netanjahu, aludirajući na iranska nuklearna postrojenja i nacističke logore iz Drugog svjetskog rata. Dodao je da se to nije dogodilo “jer je Izrael zajedno sa svojim velikim saveznikom, SAD, unaprijed demontirao tu mašineriju uništenja” i uklonio neposrednu egzistencijalnu prijetnju. Netanjahu je rekao da je cilj kampanje da se osigura da “spasilačka linija jevrejskog naroda nikada ne bude prekinuta”.

Premijer Francuske Sebastijen Lekorni uputio je ministrima zahtjev da sprovedu dodatne mjere štednje u ukupnom iznosu od četiri milijarde eura, kako bi se ublažile ekonomske posljedice rata na Bliskom istoku. U pismu u koje je uvid imao portal “BFMTV”, Lekorni je naveo da bi ukupni troškovi krize mogli da dostignu oko šest milijardi eura, zbog čega je potrebno da se ograniči javna potrošnja u okviru resornih budžeta. Takođe je upozorio da će francuski ekonomski rast biti niži od ranije očekivanog, uz reviziju prognoze nadolje za 0,1 procentni poen, što bi značilo rast od 0,9 odsto za ovu godinu. Francuski ministar ekonomije i finansija rekao je da se ukupni “potencijalni” uticaj rata na francusku ekonomiju procjenjuje na između četiri i šest milijardi eura. On je naveo da značajan dio troška dolazi iz povećanja troškova duga, koji rastu zbog viših kamatnih stopa. Planirano je da se održi sastanak sa poslanicima kako bi se identifikovale oblasti u kojima je moguće da se sprovedu uštede i da se ograniči fiskalni pritisak izazvan krizom.

Belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo izjavio je da je ponašanje Izraela prema Libanu “potpuno neprihvatljivo”. Prevo je rekao da Belgija isto tako osuđuje početne napade Hezbolaha, navodeći da su, “uvukli Liban u rat koji nije želio”. Dodao je da smatra da je odgovor Izraela bio “nesrazmjeran i neselektivan”. Prevo je pozvao EU da razmotri barem djelimičnu suspenziju Sporazuma o pridruživanju sa Izraelom, uz napomenu da je potpuna suspenzija “vjerovatno malo izvodljiva” zbog različitih stavova unutar EU.

Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da će predstojeće ljeto biti teško za Evropu zbog nestašice goriva izazvane ratom u Iranu i zatvaranjem Ormuskog moreuza, čak i u najboljem slučaju. “EU priprema mjere za suzbijanje uticaja koji rat ima na snabdijevanje mlaznim gorivom”, rekao je Jorgensen. “Ako bude potrebno, možemo preraspodijeliti i podijeliti resurse mlaznog goriva koje imamo”, naveo je evropski komesar.