Aneksija ostaje 'nasilna', a Dvorac na Kruševcu bi mogao promijeniti vlasnika

Prijedlog izmjena zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, koji je juče ušao u skupštinsku proceduru, zadržava termin 'nasilna aneksija' i donosi nove odredbe o vlasništvu nad nekretninama. Ove izmjene su rezultat višemjesečne polemike i amandmana poslanika Miloša Pižurice iz Pokreta Evropa sad, koji je na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem.

Prema trenutnom tekstu zakona, pitanje statusa potomaka dinastije Petrović-Njegoš se uređuje radi 'istorijske i moralne rehabilitacije', dok je prvobitno predloženo da se termin 'nasilna aneksija' izbaci. Ova vladajuća stranka priznaje greške u prvobitnoj verziji zakona koja je mogla dovesti do istorijskog revizionizma.

Princ Nikola II Mihailov Petrović Njegoš, jedini direktni potomak dinastije, istakao je da je termin 'nasilna' izazivao polemike prilikom prethodnih rasprava. On je naglasio da aneksija ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa, te je pozvao istoričare da raspravljaju o događajima iz prošlosti.

Istoričari su se uključili u polemiku, ističući da je brisanje pojma 'nasilna aneksija' pokušaj revizionizma. Vukota Vukotić je upozorio da ovakav prijedlog predstavlja atak na crnogorsku istoriju, dok je Adnan Prekić naglasio da ne postoji zakonska norma koja može promijeniti istorijske činjenice o nasilnom prisajedinjenju.

U novom prijedlogu zakona, država će imati obavezu prema potomcima dinastije, a bit će uvedene i izmjene u vezi sa nasljednim pravima. Iako je prvobitno bilo predloženo da se nasljednici tretiraju bez obzira na pol, nova verzija zakona predviđa da pravo na nasljedstvo ima samo najstariji sin i njegova supruga.

Osim toga, predviđeno je da će Fondacija 'Petrović Njegoš' dobiti iz budžeta 100.000 eura godišnje od 2027. godine. Princ Nikola II ima redovna mjesečna primanja kao predsjednik Crne Gore, koja su nešto manja od 2.800 eura. Takođe, nasljednici bi trebali da se odreknu vlasništva nad određenim nekretninama, dok im ostaje nekretnina na Njegušima i stan u Podgorici.

Dvorac na Kruševcu, koji koristi Muzej savremene umjetnosti, mogao bi promijeniti vlasnika, a nasljednici bi mogli postati vlasnici cijelog objekta. Rekonstrukcija i održavanje nekretnina finansiraće se iz Kapitalnog budžeta za 2026. godinu. Ipak, nasljednici neće moći da prodaju dvorac, osim državi Crnoj Gori, po cijeni koja će biti utvrđena na dan sticanja svojine.

Kako će se dalje razvijati situacija i da li će dio vlasti iskoristiti novi prijedlog za druge svrhe, biće jasno kada bude zakazana sjednica Skupštine na kojoj će se raspravljati o ovoj tački dnevnog reda.