Tramp: Novi sporazum sa Iranom biće bolji, Izrael me nije nagovorio na rat

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da vjeruje da će nuklearni sporazum koji Sjedinjene Države pregovaraju sa Iranom biti bolji od međunarodnog sporazuma iz 2015. godine, kojim je trebalo ograničiti nuklearni program Teherana. "SPORAZUM koji pravimo sa Iranom biće DALEKO BOLJI od JCPOA, koji se obično naziva ‘Iranski nuklearni sporazum’", napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama, nakon kritika demokrata i pojedinih nuklearnih stručnjaka da žuri sa pregovorima o veoma složenoj temi.

Tramp je takođe izjavio da ga Izrael nije ubijedio da napadne Iran, nakon medijskih izvještaja da je izraelski lider Benjamin Netanjahu uticao na njegovu odluku, kao i kritika desničarskih komentatora. "Izrael me nikada nije nagovorio na rat sa Iranom. Rezultati od 7. oktobra, uz moje životno uvjerenje da IRAN NIKADA NE SMIJE IMATI NUKLEARNO ORUŽJE, doveli su do toga", napisao je Tramp na mreži Truth Social.

Tramp je takođe naveo da će "rezultati u Iranu biti nevjerovatni", u objavi koja dolazi u trenutku kada se Sjedinjene Države pripremaju za nastavak pregovora u Pakistanu, dok Iran još nije donio odluku. "A ako novi lideri Irana (promjena režima!) budu pametni, Iran može imati sjajnu i prosperitetnu budućnost!", napisao je Tramp.

Agencija Rojters objavila je da će izraelski i libanski predstavnici održati razgovore u Vašingtonu u četvrtak. Izrael će predstavljati njegov ambasador u SAD, Jehiel Lajter, rekao je izvor za tu novinsku agenciju. Libanski predsjednik Jozef Aun izrazio je optimizam u vezi sa budućim pregovorima, za koje se nada da će dovesti do kraja rata i potpunog povlačenja Izraela iz južnih djelova njegove zemlje. Hezbolah, koji djeluje nezavisno od libanske države, saopštio je da se protivi direktnim razgovorima sa Izraelom, a njegovi poslanici kritikovali su vladu zbog pristanka na takve pregovore.

Primirje između Libana i Izraela, koje je stupilo na snagu 16. aprila, trebalo bi da traje deset dana. U okviru koji je objavio američki Stejt department navodi se da su obje strane, nakon direktnih razgovora u Vašingtonu prošle sedmice, "potvrdile da dvije zemlje nijesu u ratu i obavezale se da će učestvovati u direktnim pregovorima u dobroj vjeri, uz posredovanje Sjedinjenih Država". Primirje je opisano kao "gest dobre volje Vlade Izraela, s ciljem da omogući pregovore u dobroj vjeri ka trajnom sporazumu o bezbjednosti i miru između Izraela i Libana".

Međutim, u tekstu se ponavlja pravo Izraela "da u svakom trenutku preduzme sve neophodne mjere u samoodbrani protiv planiranih, neposrednih ili tekućih napada". Ipak, ključno je to što desetodnevni sporazum o primirju ne zahtijeva od Izraela da povuče vojnike koji drže pod kontrolom djelove južnog Libana, gdje je izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao da će izraelske trupe nastaviti da ruše kuće za koje je tvrdio, bez dokaza, da ih koristi Hezbolah.

Izrael je u ponedjeljak poručio stanovnicima južnog Libana da se drže podalje od pojasa teritorije koji se proteže duž cijele granice i da ne prilaze području rijeke Litani, oko 30 kilometara od granice sa Izraelom. Njujork post javlja da bi potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens i ostatak američke delegacije trebalo da slete u Pakistan u narednim satima radi razgovora o Iranu. "Trebalo bi da održimo razgovore", rekao je Tramp. "Pretpostavljam da u ovom trenutku niko ne igra igre".

Predsjednik SAD rekao je za Post da je američka delegacija - u kojoj su i izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet/savjetnik Džared Kušner - na putu ka Islamabadu, uprkos tome što je Teheran saopštio da "nema planove za narednu rundu" mirovnih pregovora. "Već su krenuli, biće tamo večeras, po vremenu u Islamabadu". Vens je prošle nedjelje napustio Islamabad nakon 21 sat neuspješnih mirovnih razgovora sa iranskim zvaničnicima. On je za neuspjeh okrivio očigledno odbijanje Irana da odustane od svog nuklearnog programa, dok su iranski predstavnici tvrdili da SAD moraju učiniti više kako bi zadobile njihovo povjerenje.

Visoki iranski zvaničnik rekao je agenciji Rojters da Teheran "pozitivno razmatra" učešće u mogućim mirovnim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je naglasio da konačna odluka još nije donesena. Kao što smo ranije izvještavali, Iran je ranije danas saopštio da nema planove za novu rundu pregovora sa SAD, uoči isteka primirja u srijedu. Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova, Esmail Bagei, rekao je na današnjem brifingu da su jutrošnji američki napad na iranski teretni brod, američka pomorska blokada iranskih luka i kašnjenja u sprovođenju primirja u Libanu "jasna kršenja primirja".

Samo tri broda prošla su kroz Hormuški moreuz danas, prema podacima Kplera, nakon što je juče prošao samo jedan. Prosječan broj plovila koja su prolazila kroz ovaj ključni pomorski prolaz prije rata bio je veći od 120 dnevno. Kao odgovor na američko-izraelske napade na Iran krajem februara, Teheran je praktično zatvorio moreuz za brodove, dopuštajući prolaz samo relativno malom broju plovila iz "prijateljskih" zemalja poput Kine, Malezije i Pakistana. Iranske vlasti su potom zatražile pravo da naplaćuju takse brodovima koji prolaze kroz ovaj vitalni pomorski prolaz, kojim inače prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa, uključujući i period nakon završetka rata. Sjedinjene Američke Države poručuju da to neće prihvatiti.

Iran je u petak saopštio da će biti "potpuno otvoren" za trgovačke brodove do kraja primirja između SAD i Irana, koje bi trebalo da istekne u srijedu. Međutim, iranski vojni štab je potom optužio SAD za kršenje sporazuma, nakon što je američka vojska napala i zaplijenila kontejnerski brod pod iranskom zastavom koji je pokušao da prođe kroz američku blokadu. Praktično zatvaranje moreuza izazvalo je snažan rast globalnih cijena energenata i podstaklo države da uvedu racionalizaciju goriva i ograničenja u potrošnji električne energije.

Izrael je saopštio stanovnicima južnog Libana da se ne vraćaju u pojas teritorije koji se proteže duž granice i da se ne približavaju području rijeke Litani, učvršćujući svoju kontrolu nad jugom Libana uprkos prekidu vatre u ratu s Hezbolahom. Kako piše agencija Rojters, desetodnevni prekid vatre, postignut uz posredovanje SAD-a, stupio je na snagu u četvrtak i uglavnom je zaustavio sukob između Izraela i Hezbolaha, kojeg podržava Iran, a koji je eskalirao iz šireg konflikta između Sjedinjenih Država i Irana. Međutim, primirje je i dalje krhko, s izraelskim trupama koje zauzimaju teritoriju duboko na jugu, s ciljem stvaranja tampon zone kako bi zaštitile sjever Izraela od napada Hezbolaha, dok ta grupa tvrdi da zadržava „pravo na otpor“ izraelskoj okupaciji.

Izraelska vojska je na društvenim mrežama objavila mapu s crvenom linijom koja prolazi kroz 21 selo na jugu i poručila da se stanovnici ne smiju kretati u području između te linije i granice, navodeći da izraelske trupe održavaju položaje na jugu „u suočavanju s kontinuiranim terorističkim aktivnostima“ grupe koju podržava Iran. Na mapi je navedeno više od 50 drugih sela na jugu u koja se stanovnici ne bi trebali vraćati. Izraelska vojska je takođe saopštila da nije dozvoljeno približavanje području rijeke Litani, koja većinom teče sjeverno od zone koju je vojska označila kao zabranjenu za povratak.

U nedjelju je izraelska vojska objavila sličnu mapu, po prvi put prikazujući svoju novu liniju raspoređivanja unutar Libana. Protežući se od istoka ka zapadu, ta linija na mapi ide 5–10 kilometara unutar libanske teritorije i obuhvata područje u kojem izraelska vojska uništava sela.

Esmail Bagei, portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je, prema navodima Al Džazire, da Iran nema planove za novu rundu razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), navodeći da je Vašington prekršio sporazum već pri njegovoj primjeni. Portparol je takođe rekao da Teheran ne može da zaboravi američke napade na Iran tokom prethodnih diplomatskih razgovora, ističući da će Iran nastaviti da brani svoje nacionalne interese. Američko-izraelski rat protiv Irana, koji je počeo 28. februara, kao i prošlogodišnji dvanaestodnevni rat, izbili su dok su Iran i SAD vodili razgovore o iranskom nuklearnom programu. Bagei je takođe rekao da su američki prijedlozi bili "neozbiljni", a zahtjevi "nerealni", te da Teheran ne vjeruje u ultimatume.

Izraelske odbrambene snage (IDF) nastavile su da ruši kuće i druge objekte, uključujući obrazovne ustanove, u selima na jugu Libana, čak i nakon prekida vatre koji su te zemlje dogovorile prošle sedmice. Vojska je angažovala civilne izvođače za uništavanje kuća, pri čemu su neki operateri plaćeni po dnevnoj tarifi, dok su drugi plaćeni prema broju objekata koje sruše. U jednom selu istovremeno je angažovano i do 20 bagera. Te akcije slične su onima koje su sprovedene u Gazi, pri čemu je vojska angažovala neke od istih izvođača. Akademici su te operacije opisali kao "domicid", strategiju koja se koristi za sistematsko uništavanje i oštećivanje civilnih stambenih objekata kako bi čitava područja postala nenastanjiva. Prema navodima lista, objekti u selima, uključujući obrazovne ustanove, kuće i druge zgrade, uništavaju se nakon dobijanja odobrenja, u okviru politike koju IDF naziva "novčani plug".

Izrael Kac, ministar odbrane Izraela, ranije je rekao da će "sve kuće u selima blizu granice u Libanu biti srušene po modelu Rafe i Bejt Hanuna u Gazi", te da 600.000 stanovnika južnog Libana neće moći da se vrati svojim domovima dok Izraelci koji žive u južnom Libanu budu mogli da se vrate u svoja sela.