Hrvatska nada u povratak INA-e pod upitnikom

Pobjeda Petera Mađara u Budimpešti podgrijala je nade u Hrvatskoj da bi energetska kompanija INA mogla ponovo da postane vlasništvo hrvatske države. Ipak, stručnjaci smatraju da je teško očekivati da će MOL na to pristati, naročito u svjetlu trenutne energetske krize.

Hrvatska i Mađarska imaju složene odnose od ranije, a jedan od ključnih problema je pozicija INA-e unutar mađarske grupacije MOL, koja bi uskoro mogla preuzeti i rusko-srpski NIS. Optimizam u hrvatskoj javnosti nakon Mađarove pobjede možda je preuranjen, budući da stručnjaci upozoravaju na iluzornost povratka INA-e pod hrvatsko vlasništvo.

Božo Kovačević, bivši hrvatski diplomata i ministar zaštite okoline, smatra da je ključni problem u upravljanju INA-om. "Ideja o vraćanju INA-e je iluzorna, a ključni problem s tim preduzećem ionako se tiče upravljanja", rekao je Kovačević, koji je bio član vladinog Savjeta za privatizaciju INA-e. On ukazuje da je tokom prošlih vlasti MOL-u prepuštena ključna upravljačka prava u kriminalnim okolnostima.

Mađarske rafinerije su, prema Kovačeviću, ignorisale interese Hrvatske, što je rezultiralo gašenjem rafinerije u Sisku. "MOL-ova politika dosad je bila ignorisanje hrvatskog interesa", dodaje on. U trenutku kada Mađarska drži 49 procenata dionica INA-e, a Hrvatska oko 45 procenata, sudbina upravljačkih prava je odredila politika prethodnih vlasti.

Ana-Maria Boromisa iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu ističe da Hrvatska nema puni suverenitet nad sopstvenom proizvodnjom gasa zbog loših ugovora iz prošlosti. "Pitanje kontrole nad INA-om treba zamijeniti važnijim pitanjima, kao što su energetska sigurnost i sposobnost države da vodi energetsku tranziciju", naglašava Boromisa.

Ona predlaže da Hrvatska razmotri korišćenje prirodnog gasa kao tranzicionog goriva, što bi moglo postati zajednički bezbjednosni interes Hrvatske i Mađarske. "Tu postoji prostor u kojem Hrvatska može postepeno vratiti realni energetski suverenitet", zaključuje Boromisa, naglašavajući da promjene u Mađarskoj ne znače automatski promjene u odnosima između ove dvije države.