Šmit: Sarađivao sam s Dodikom dok je bio mlađi, insistira na skeneru za izbore

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Kristijan Šmit, izjavio je da je nekada sarađivao s Miloradom Dodikom, dok je bio mlađi, te da ne odustaje od uvođenja skenera za predstojeće izbore koji su zakazani za 4. oktobar.

Šmit je BiH opisao kao "zemlju propuštenih prilika", ali je naglasio da je država, unatoč političkim razlikama, spremna za Evropsku uniju. On je također upozorio na opasnost globalnih previranja, gde bi "male vode", poput zapadnog Balkana, mogle proći nezapaženo, posebno kritikujući zapaljivu retoriku iz Banjaluke.

Kada je riječ o integritetu izbornog procesa, Šmit je bio kategoričan o tehničkim izmjenama i uvođenju skenera. "Međunarodna zajednica je veoma zainteresovana za ovo pitanje. Prošle godine obezbijedio sam da finansijska sredstva budu dostupna. Znam da ćemo u narednim sedmicama, pa sve do izbora, imati različitih problema, ali do sada smo svaki uspjeli riješiti. Nećemo odustati", poručio je Šmit.

Na pitanje ko vrši opstrukcije, odgovorio je citirajući Bibliju da su "važna djela, a ne riječi", te da će se tek na djelima vidjeti ko zaista podržava poštene izbore. Govoreći o izbornom zakonu i zahtjevima Hrvata u BiH, Šmit je istakao da rješenja iz Neuma od prije tri godine "nijesu bila loša" i da treba omogućiti poštovanje svih konstitutivnih naroda u FBiH, bez razdvajanja biračkog tijela.

Ipak, njegov stav o presudama Evropskog suda za ljudska prava privukao je posebnu pažnju. "Takođe, ne slažem se s pristupom gospodina Kovačevića pred Evropskim sudom za ljudska prava. Teško mogu zamisliti da BiH u doglednoj budućnosti ima Ustav bez multietničkog pristupa", izjavio je Šmit, dodajući da se ovo osjetljivo pitanje mora prepustiti domaćim političarima.

Problem statusa državne imovine također je na čekanju, a Šmit krivca vidi u nedostatku kompromisa. Priznao je da je politika zabrane raspolaganja imovinom ustavno neophodna, ali ekonomski kontraproduktivna. "BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja ovo nije riješila. I u Republici Srpskoj postoje vrlo sposobni čelnici i političke stranke, međutim, nijesu uspjeli riješiti to pitanje", kazao je Šmit.

Izdvojio je dvojicu političara iz RS-a koji su ranije bili spremni na dijalog: "Dozvolite mi da pomenem Mladena Ivanića i Milorada Dodika, kad je bio mlađi." Šmit je podsjetio da su odnosi sa SNSD-om danas napeti, ali da je nekada imao konstruktivnu saradnju s Dodikom dok je bio ministar u vladi Angele Merkel.

Šmit je takođe pohvalio predsjednicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, navodeći da čini sve da obezbijedi sredstva iz evropskog Plana rasta, dok SNSD te procese opstruira. "Kada bi političari u mojoj zemlji propustili priliku za milione eura, morali bi za to odgovarati. Gdje su u BiH ona neugodna, kritička pitanja upućena političarima?", upitao je Šmit.

Osim toga, pružio je podršku projektu Južne gasne interkonekcije, naglašavajući da snabdijevanje energijom u BiH ne smije zavisiti od ruskog Gasproma. Apelovao je na Evropsku uniju da podrži ovaj projekat, uprkos ograničenjima iz tzv. "Zelenog plana".

Kada je u pitanju sudbina Javnog RTV servisa (BHRT), Šmit je kazao: "Ne smijemo dopustiti da se BHRT ugasi. Međutim, teško je obezbijediti stabilno finansiranje u situaciji u kojoj izostaju potrebne reforme. Rješenje mora biti rezultat političke odluke."

Šmit je nagovijestio da se o ovom problemu mora otvorenije razgovarati. Što se tiče njegovog odlaska iz BiH, poručio je da će ostati sve dok može davati konkretan doprinos, a da najviše nade polaže u otvaranje pregovora s EU.

"Mnogo nade polažem u otvaranje pregovora BiH s Evropskom unijom. I kad počnu ti pregovori, možemo početi sa smanjivanjem uticaja visokog predstavnika. Činjenica je da, kada ne bude potrebe za visokim predstavnikom, to znači da je zemlja u veoma dobrom stanju. Tada neće biti potrebe ni za visokim predstavnikom, pa, ako smijem reći, ni za EUFOR-om. Građani to zaslužuju i zaslužuju da radimo na tome", zaključio je Šmit.