Aleksić predlaže obeštećenje žrtava logora Lora

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić prekjuče na sjednici Vlade predložio je obeštećenje žrtava logora Lora u Splitu, kroz dopunu dnevnog reda. Predsjednik Vlade je prihvatio i predložio da pripremim model kako da se to pitanje riješi. Sljedećeg četvrtka ću to staviti na dnevni red

Govoreći o odnosu sa Hrvatskom, te njihovim zahtjevima o odšteti u Morinju, brodu Jadran, promjene imena bazena Zoran Džimi Gopčević, Prevlake, a i činjenici da je Srbija u opozicionim medijima ipak glavni neprijatelj, Aleksić navodi da je Hrvatskoj svojstveno da traži a Crnoj Gori da ima državno dostojanstvo. Vjerujem i nadam se da neće doći ni do promjene imena bazena u Kotoru koji nosi ime čuvenog vaterpoliste, niti da ćemo da damo brod Jadran, naveo je on.

Kada je u pitanju obeštećenje logoraša iz Morinja, gdje Hrvati traže 17 miliona eura, Aleksić tvrdi da se država obrukala, podsjećajući na slučaj Lore. Nadam se da će nova vlast to ispraviti. Juče sam na sjednici Vlade predložio obeštećenje žrtava logora Lora u Splitu, kroz dopunu dnevnog reda. Predsjednik Vlade je prihvatio i predložio da pripremim model kako da se to pitanje riješi. Sledećeg četvrtka ću to staviti na dnevni red, naveo je on.

Dodao je da ovo pitanje kasni te da je to duboko pitanje savjesti ove vlasti. Neće Hrvatska obeštetiti te žrtve. Oni su zarobljeni u BiH, u Mostaru, i tamo su mučeni. Istoričari koji se bave ovom bolnom temom su pokazali da su oni mučeni na oko 150 načina. Na način koji je neviđen u istoriji ljudske civilizacije. Znate za najbrutalnije mučenje u Osmanskom carstvu – nabijanje na kolac. Nacisti su imali svoje, Francuzi giljotinu, imali ste i Goli Otok gdje su ljudi bili stavljani u ćelije 1×1 sa mrtvacem. Ali to što se u Lori dešavalo, način na koji su mučeni naši građani, to je prevazišlo svaku maštu. Istorija to nije zapamtila i to je naučno utemeljena istina. Ne traži se dakle od Hrvatske da se žrtve obeštete, to će uraditi država Crna Gora, naveo je Aleksić, prenosi Borba.

Dodao je da je ovdje na djelu pitanje sjećanja i promocije zaborava. Na djelu je pokušaj zaboravljanja petrovićevske Crne Gore. Sada slave obnovu državnosti, a ja ih pitam šta su obnovili? Je li to jezik koji je bio u Crnoj Gori? Jesmo li obnovili udžbenike? Liče li udžbenici na udžbenike iz vremena Kralja Nikole, Njegoša? Tada je jezik bio srpski, naveo je Aleksić.

Podsjetio je i na ulogu Mila Đukanovića koji je 90-ih godina pozivao da se brani Ustav i poredak SFRJ koja je u to vrijeme bila jedina priznata država. Tek kasnije su Slovenija, Hrvatska i BiH proglasile nezavisnost, ali to je sve u vremenu SFRJ koju je on zagovarao i tražio da se brani. Crnogorski rezervisti su se odazvali, a tu je Đukanović bio jedan od onih koji je zagovarao odbranu teritorijalnog integriteta i suvereniteta SFRJ i obilazio rezerviste koje je slao na položaj. Postoje izjave da je prestao da igra šah, da šalje rezerviste da brane srpski narod od Tuđmanove paravojske. Sve se to nalazi u istoriji a to treba uništiti, ali imam i ja svoju privatnu arhivu, naveo je Aleksić.

Na sceni je politika zaborava od struktura bivše vlasti, dodao je potpredsjednik Vlade i dodao da znaju kakav su imali odnos prema Hrvatskoj. A znamo i njihov pogled Mila Đukanovića je bio strah Haškog tribunala pa je prelomio, ocijenio je Aleksić. On je dodao da je on srpski političar, neko ko je 35 godina aktivno u politici, od uvođenja višestranačkog sistema. Postoji kontinuitet mog stranačkog i personalnog djelovanja koji to pokazuje. Ne bi mi palo na pamet da budem u antisrpskoj Vladi. Jednostavnom analizom se može pokazati da je do 2020. godine svaka Vlada prije toga bila antisrpska. Od 2020. nijedna Vlada nije bila antisrpska. Crna Gora je do 2020. godine bila antisrpska platforma a posle toga to definitvno nije, kazao je potpredsjednik Vlade.

Aleksić se podsjetio i političkih procesa koji su nekada vršili pravno nasilje, a kada su frakciju Narodne stranke Novaka Kilibarde prisvojili Đukanović i DPS. Većina je bila za Božidara Bojovića. Ali i pored toga je Upravni sud dao legitimitet frakciji Novaka Kilibarde koja je ušla u koaliciju sa DPS-om i SDP-om. Formirana je koalicija a na tim izborima oni nisu deklarativno propagirali separatizam, ali je i Đukanović kazao – ko tada nije prepoznao gdje vodi moja politika? Oni koji su njega tada podržavali su govorili da on nije deklarativno bio za odvajanje i put izdaje, zločina i separatizma i da nisu znali, ali zaista zrelije političko promišljanje je lako moglo da pokaže gdje on vodi, naveo je Aleksić.