Istražuju se aferi 'zaboravljena' petlja na autoputu Bar-Boljare

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je 2024. godine naložio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da revidira prethodnu odluku o odbačaju prijave Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja je podnijeta još 2019. godine. Ova prijava se odnosi na slučaj 'zaboravljene' petlje Smokovac na autoputu Bar-Boljare i provjerava postupanje tadašnjeg ministra saobraćaja, bivšeg predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Socijaldemokrata Ivana Brajovića.

Pre dvije godine je SDT, po nalogu Vrhovnog državnog tužilaštva, ponovo otvorilo istragu o odgovornosti bivšeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića i više nepoznatih osoba za milionsku štetu nastalu tokom izgradnje autoputa Princeza Ksenija. Fokus istrage je ugovaranje i izgradnja 'zaboravljene' petlje Smokovac, koja nije bila uključena u prvobitni projektni zadatak, a čija je izgradnja dodatno opteretila državni budžet.

Marković je u aprilu 2024. godine naložio SDT-u da revidira prethodnu odluku o odbačaju prijave, koja je teretila Brajovića i NN lica za zloupotrebu službenog položaja i uzrokovanje štete od najmanje 134 miliona evra. Revizija prethodnih odluka SDT je krajem 2022. godine odbacila krivičnu prijavu, uz obrazloženje da ne postoje elementi krivičnog dela. Ova odluka je izazvala nezadovoljstvo MANS-a i institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, koja je u pritužbi ukazala na to da je ukupna šteta po državni budžet čak 300 miliona evra.

Zaštitnica Bojana Ćirović je naglasila da propusti u pripremi i realizaciji projekta nisu mogli biti slučajni: – Teško je povjerovati da na tako važnom projektu nisu predviđeni radovi poput petlje Smokovac ili elektro i vodovodne infrastrukture. Sve to otvara sumnju da su ti radovi namjerno izostavljeni kako bi se kroz dodatne radove ostvarila materijalna korist na štetu države.

Nova istraga ima za cilj da utvrdi zašto idejni projekat autoputa nije obuhvatao ključne elemente, poput petlje Smokovac, i kako je došlo do ugovaranja radova koji su kasnije značajno povećali troškove. Prema pritužbi Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, problematično je i to što je kredit za izgradnju ugovoren u dolarima, bez zaštite od kursnih razlika, što je dodatno opteretilo državni budžet.

Posebnu pažnju tužilaštvo će posvetiti procesu pripreme tendera i reviziji idejnog projekta nakon dostavljanja ponude kineske kompanije CRBC. Iz MANS-a su poručili da postoje jasni dokazi da je odgovornost mogla biti utvrđena još 2019. godine: – Tužilaštvo mora preispitati i sopstvenu odgovornost za donošenje odluka koje su sada predmet revizije.

Petlja Smokovac, uz dodatne infrastrukturne radove, koštala je stotine miliona eura više od planiranog. Bivši ministar Ivan Brajović više puta je negirao bilo kakvu odgovornost, tvrdeći da je petlja bila uključena u projektni zadatak. Međutim, pritužbe ukazuju na to da je u ovom slučaju došlo do niza proceduralnih propusta, uključujući nepreciznosti u projektovanju i ugovaranju radova, koje su dovele do enormnog rasta troškova.

Ipak, ni nakon dvije godine od ponovnog otvaranja ovog slučaja, talas 'zaboravnosti' je prekrio Smokvačku zaboravljenu petlju. Dok kad?