Prestanak funkcije sudija i tužilaca

Debata o tome po kom aktu bi trebalo da sudije odlaze s funkcije traje već godinama. Ukoliko bi vlast propisala da im funkcija prestaje sa 67 godina, time bi onima koje je uklonila iz pravosuđa mogla dati argument više za tezu da je posrijedi bio politički obračun. Iz Ministarstva pravde nezvanično poručuju da funkcija sudija prestaje sa 66 godina, a ne sa 67.

Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je inicijativu da se starosna granica za prestanak funkcije sudija i tužilaca izjednači sa rješenjem iz Zakona o radu, koji je usvojen početkom prošle sedmice. Predlog zakona o Ustavnom sudu i nacrt propisa o Sudskom savjetu i sudijama predviđaju da sudijama funkcija prestaje sa 66 godina, dok je Zakonom o radu granica povećana na 67 godina.

Iz HRA tvrde da za takvo razlikovanje nema opravdanog razloga, te da sudije i tužioci ne smiju biti u nepovoljnijem položaju od ostalih zaposlenih. Predlažu usklađivanje propisa sa Zakonom o radu i dodavanje člana o prestanku funkcije sa 67 godina u akt o Državnom tužilaštvu.

Ministarstvo pravde je na upit o poslatom predlogu potvrdilo da je na radnoj grupi za izradu zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija inicijativa da “svi” idu s pozicija sa 66 godina. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić najavila je da očekuje usvajanje zakona po hitnoj proceduri do kraja mjeseca.

Debate o prestanku funkcije sudija se nastavljaju, a advokat Danilo Vujanović ukazuje na to da su sudije diskriminisane jer su im mandati skraćeni novim tumačenjem postojećih zakona. Vujanović smatra da sudski savjet nema samostalnost da se odupre političkom uticaju, što ugrožava nezavisnost sudstva.

Hasnija Simonović, bivša sutkinja Vrhovnog suda, bila je primjer diskriminacije, jer joj je funkcija prekinuta s 61 godinom, dok su njene kolege nastavile da rade. Vujanović navodi da je Ustavni sud dodijelio prioritetan status njenoj ustavnoj žalbi, ali da nije bilo napretka u odlučivanju o istom.