Njemačka razmatra slanje ratne mornarice

Njemačka razmatra slanje ratne mornarice u Hormuz, a kancelar Fridrih Merc planira u petak, 17. aprila, u Parizu da predstavi konkretnu ponudu za njemački doprinos. Prema predlogu u koji je uvid imala Njemačka novinska agencija (dpa), njemačka vojska, Bundesver, obezbijedila bi minolovce, prateći brod i izviđačke avione.

Misija bi bila usmjerena na uklanjanje mina, pomorsko izviđanje i nadzor šireg morskog područja, a započela bi nakon prestanka neprijateljstava i pod određenim uslovima. Bundesver raspolaže sa osam minolovaca i dva ronilačka broda za protivminska dejstva, ali još nije poznato koliko bi ih moglo biti upućeno u misiju. Minolovci, dugi preko 50 metara, obično imaju posadu od 42 vojnika, koja se po potrebi može ojačati roniocima specijalizovanim za mine.

Kancelar Merc u petak putuje u Pariz na međunarodni sastanak čiji su domaćini francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Očekuje se i dolazak italijanske premijerke Đorđe Meloni, dok će se ostali potencijalni partneri u misiji obezbjeđenja Ormuskog moreuza uključiti putem video-veze.

Nakon sastanka sa irskim premijerom Mihalom Martinom u Berlinu, Merc je naglasio da bi moguća misija zavisila od strogih uslova. Pojasnio je da bi njemačko učešće moglo uslijediti tek nakon „barem privremenog prekida vatre“ i uz odobrenje vlade u Berlinu i parlamenta. „Još smo daleko od toga“, izjavio je Merc.

Prema pisanju lista Süddeutsche Zeitung, njemačka mornarica bi za misije pomorskog izviđanja mogla koristiti i svoju logističku bazu u Džibutiju, koja se smatra strateški važnom lokacijom za operacije u regionu. Uz direktno učešće, razmatra se i mogućnost da Njemačka preuzme dio obaveza NATO partnera u sjevernom Atlantiku kako bi oslobodila njihove snage za misiju u Ormuskom moreuzu.

Saobraćaj tim plovnim putem, kojim je prije rata prolazila petina svjetskih zaliha sirove nafte i tečnog prirodnog gasa, gotovo je potpuno zaustavljen od početka iranskog rata, koji su 28. februara pokrenuli američko-izraelski vazdušni napadi. To je izazvalo nagli rast cijena energenata širom svijeta, a zvaničnik Međunarodne agencije za energiju u četvrtak je upozorio da Evropi preostaje „zaliha kerozina za možda još šest sedmica“ ako se blokada nastavi.