Mađari glasaju na izborima koji bi mogli da okončaju Orbanovu vlast

Mađari danas glasaju na izborima koji bi mogli da okončaju 16-godišnju vlast premijera Viktora Orbana, uzdrmaju Rusiju i pokrenu talase šokova kroz desničarske krugove širom Zapada, uključujući Bijelu kuću američkog predsjednika Donalda Trampa.

Orban, euroskeptični nacionalista, izgradio je model „neliberalne demokratije“ koji se smatra uzorom za Trampov pokret „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ (MAGA) i njegove pristalice u Evropi. Međutim, mnogi Mađari su umorni od Orbana, 62, nakon tri godine ekonomske stagnacije i naglog rasta troškova života, kao i izvještaja da oligarsi bliski vlasti gomilaju sve veće bogatstvo.

Najnovija istraživanja javnog mnjenja pokazala su da Orbanova stranka Fides zaostaje za novom centar-desničarskom opozicionom strankom Tisa Petra Mađara za 7–9 procentnih poena, pri čemu Tisa ima oko 38–41%. Glasanje na izborima za parlament sa 199 mjesta počelo je u 6.00 po lokalnom vremenu i treba da se završi u 19 časova.

Glasanje se pažljivo prati u Briselu, gdje mnogi partneri iz EU kritikuju Orbana, prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina i bliskog Trampovog saveznika, zbog onoga što nazivaju narušavanjem demokratskog poretka Mađarske, slobode medija i prava manjina.

Za istočnog susjeda Mađarske, Ukrajinu, poraz Orbana mogao bi značiti deblokadu zajma Evropske unije od 90 milijardi eura, ključnog za ratne napore Kijeva. Orban je izbore predstavio kao izbor između „rata i mira“. Tokom kampanje, vlada je preplavila zemlju plakatima koji upozoravaju da bi lider Tise, Mađar, uvukao Mađarsku u ruski rat sa Ukrajinom, što on odlučno negira.

„Sa velikom nadom očekujem nedjeljne izbore“, rekao je Orban pristalicama u svom rodnom mjestu Sekešfehervar. „Ako dobro poznajemo sebe, ako dobro poznajemo svoju zemlju i ako dobro poznajemo svoj narod, onda moram reći da će Mađari danas glasati za sigurnost“, dodao je.

Javno nezadovoljstvo Orban je dobio javnu podršku Trampove administracije – što je kulminiralo posjetom potpredsjednika Džej-Di Vensa Budimpešti prošle sedmice – kao i podršku Kremlja i krajnje desničarskih lidera u Evropi. Međutim, njegova kampanja je uzdrmana medijskim izvještajima u kojima se tvrdi da je njegova vlada sarađivala sa Moskvom.

Orban, koji negira bilo kakvu krivicu, kaže da mu je cilj da zaštiti nacionalni identitet Mađarske i tradicionalne hrišćanske vrijednosti unutar EU, kao i njenu bezbjednost u opasnom svijetu. U međuvremenu, bivši Orbanov saveznik Mađar (45), iskoristio je nezadovoljstvo zbog navodne korupcije u državnom vrhu i pada životnog standarda, pri čemu su mladi birači posebno željni promjena.

„Veoma sam uzbuđena, ali i veoma uplašena“, rekla je Krista Tokeš, 24-godišnjakinja koja prodaje razglednice i sitnice u Budimpešti. „Znam da moja budućnost zavisi od ovoga“, rekla je, dodajući da planira da napusti Mađarsku ako Orban pobijedi. Iako je Orbanova stranka uradila dobre stvari „na papiru“, rekla je Tokeš, misleći na velika budžetska izdvajanja kojima je pokušao da učvrsti podršku, vjeruje da se mladi suočavaju sa većim problemima nego što vlada shvata.

Kako bi odgovorio na popularnost od samo 8% među mlađima od 30 godina, Orban je ukinuo porez na dohodak za najmlađe radnike i pokrenuo subvencionisani program stambenih kredita kako bi pomogao kupcima prve nekretnine da lakše dođu do stanova, usred najvećeg rasta cijena nekretnina u EU tokom njegove vlasti. Ipak, ponuda promjena koju nudi Mađar djeluje privlačnije. U završnom obraćanju u istočnom gradu Miškolcu u petak, Mađar je rekao: „Ovo će biti referendum... o mjestu naše zemlje i njenoj budućnosti“.

Analitičari upozoravaju da ishod glasanja ostaje neizvjestan, navodeći veliki broj neodlučnih birača, prekrajanje izborne mape u korist Fidesa i visok udio etničkih Mađara u susjednim zemljama, koji uglavnom podržavaju vladajuću stranku. Kažu da je moguć svaki ishod, od supervećine Tise – koja bi mogla da mijenja ustav – do većine Fidesa. Ako Tisa pobijedi, poništavanje pravnih i institucionalnih promjena koje je Orban uveo moglo bi se pokazati kao težak zadatak za novu vladu, čak i ako ima prostu većinu u parlamentu.