Optužnica protiv Aleksandra Mijajlovića: pravno neznanje ili politička zloupotreba?

Specijalno državno tužilaštvo tereti biznismena Aleksandra Mijajlovića da je bio na čelu kriminalne organizacije opasne po državu i društvo. Međutim, analizom optužnice ne može se precizno utvrditi koje je konkretno krivično djelo ta navodna organizacija počinila ili trebala da počini.

Jedini konkretan cilj kriminalne grupe, prema optužnici koju su sastavili tužioci Miroslav Turković, Jovan Vukotić i Ivana Petrušić Vukašević, bilo je sticanje nezakonite moći. Mijajlović se optužuje da je organizovao kriminalnu grupu i izvršio krivična djela, ne birajući sredstva za ostvarivanje ciljeva, što uključuje davanje naloga za preduzimanje nezakonitih radnji policijskim službenicima i tužiocima, kao i osnivanje određenih medija.

Međutim, u crnogorskom zakonodavstvu ne postoji krivično djelo 'sticanje nezakonite moći', niti 'koordiniranje uređivačkom politikom medija', dok Krivični zakonik Crne Gore ne poznaje krivično djelo pod kodnim nazivom 'uticaj na medije'.

U optužnici se navodi da je u kriminalnoj grupi postojala jasno podijeljena uloga i zadaci, ali da su osim šestoro imenovanih članova, postojala i 'više neidentifikovanih lica čije uloge za sada nijesu poznate'. Ova organizacija, prema tumačenju tužilaca, funkcionisala je savršeno, iako nije poznat tačan broj članova grupe.

Pet od šest članova grupe, čija se imena navode u optužnici, nisu međusobno komunicirali niti razmjenjivali poruke, ali su, sudeći po optužnici, stvarali posljedice kao da je pokušan državni udar. Optužnica dalje navodi da je sve rezultiralo vaninstitucionalnim uticajem na rad određenih institucija, čime je stvoren osjećaj nesigurnosti među građanima.

Međutim, tužioci nisu naveli kojim su pravnim sredstvima ili metodama utvrdili da građani imaju osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja u institucije. Ovo ukazuje na pravno neznanje ili na zloupotrebu službenog položaja tužilačke trojke.

U optužnici se takođe navodi Ranko Ubović, biznismen koji nije tretiran kao član kriminalne organizacije, ali se njegovo ime koristi u kontekstu kompromitacije. Optužnica navodi podatke o njegovoj preminuloj majci, što se smatra nemoralnim i nezakonitim postupkom.

Optužnica, koja je predata 1. aprila, kada je svjetski dan šale, postavlja mnoga pitanja o moralnoj i zakonskoj osnovanosti postupaka tužilaca, koji su djelovali kao po narudžbi političara, što dodatno ukazuje na političku pozadinu ovog slučaja.