Ocjenjivanje sudija i tužilaca: Nova pravila, stare boljke

U maju 2025. godine, Sudski savjet i Tužilački savjet usvojili su nova pravila koja uređuju sistem ocjenjivanja sudija i državnih tužilaca. Ranija pravila nijesu funkcionisala, a tokom ove godine vidjeće se prvi rezultati novih. Stručnjaci hvale poboljšanja i upozoravaju na brojne izazove, dok sudije negoduju zbog još uvijek nejasnih i, kako tvrde, diskriminišućih pravila.

Ocjenjivanje sudija i tužilaca godinama je bila formalnost u kojoj su nosioci pravosudnih funkcija uglavnom bodovani najvišim ocjenama. Iz Evropske komisije godinama se upozorava da taj posao treba da se obavlja na osnovu mjerljivih rezultata. U posljednjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori (novembar 2025) zadržane su jasne preporuke za dalju reformu sistema ocjenjivanja sudija i tužilaca kako bi on bio efikasniji i zasnovan isključivo na zaslugama.

Novi sistemi ocjenjivanja predstavljeni su kao značajan iskorak u uspostavljanju transparentnog, pravičnog i meritornog procesa procjene rada nosilaca pravosudnih funkcija. Novi sistem ocjenjivanja još nije zaživio, pa je tokom 2025. godine ocijenjeno samo 20 sudija. Od tog broja, 11 sudija je ocijenjeno u postupku napredovanja, sedam sudija u redovnom postupku, a dvoje sudija kao kandidati za izbor za predsjednika suda. Podaci su koje je Monitor dobio iz Sudskog savjeta. Nastavljena je praksa iz ranijih godina, pa tako negativnih ocjena nije bilo – za 12 sudija utvrđena je ocjena rada odličan, dok je sedam sudija ocijenjeno sa dobar, a jedan sudija ocjenom zadovoljava.

Tokom 2025. godine nije bilo postupaka ocjenjivanja rada sudija Vrhovnog suda. Iz Sudskog savjeta, na čijem čelu je Radoje Korać, objašnjavaju da se ocjenjivanje sudija sprovodi radi procjene njihove stručnosti, kvaliteta rada, etičnosti i potrebe za stručnim usavršavanjem, kao i u svrhu napredovanja. Za razliku od sudstva, u tužilaštvu tokom prošle godine nije bilo ocjenjivanja. Iz Tužilačkog savjeta, kojim predsjedava vrhovni državni tužilac Milorad Marković, za Monitor kažu da je to tako iz objektivnih razloga: 'Izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu izmijenjeni su kriterijumi i potkriterijumi za ocjenjivanje rada državnih tužilaca, što je zahtijevalo donošenje novih Pravila za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, koja su stupila na snagu 27.5.2025. Mandat članovima Tužilačkog savjeta je istekao 5.8.2025, a novi članovi Savjeta iz reda uglednih pravnika su birani 19. novembra 2025, te samim tim nije bilo moguće ranije obrazovati Komisiju za ocjenjivanje rada državnih tužilaca, niti donijeti Plan ocjenjivanja, pa se iz tog razloga zastalo sa ocjenjivanjem državnih tužilaca u 2025. godini.'

Proklamovane smjernice iz prijašnjih strategija reforme pravosuđa – da su izbor, napredovanje i utvrđivanje odgovornosti sudija i tužilaca jedna od osnovnih garancija nezavisnosti sudstva, doživjele su debakl, ocjenjivale su proteklih godina domaće nevladine organizacije i stručnjaci. 'Prethodni sistem bio je obilježen prevelikom formalnošću, fokusom na statističke pokazatelje i gotovo potpunim izostankom suštinske ocjene kvaliteta rada. Kriterijumi su bili nejasni i često su omogućavali proizvoljna tumačenja, dok su obrazloženja ocjena bila štura ili stereotipna. Takav pristup nije podsticao profesionalni razvoj, niti je služio kao efikasan alat za jačanje odgovornosti,' kaže za Monitor pravnik Boris Marić.

O tome koliko je ocjenjivanje bilo neadekvatno govore podaci da je u periodu od 2016. do 2021. godine, od 116 tužilaca koji rade u Specijalnom, osnovnim i višim tužilaštvima, čak njih 115 ocijenjeno najvišom ocjenom - odličan, dok je samo jedan dobio ocjenu dobar. Slična praksa je nastavljena i 2022. godine, da bi se neke promjene, da baš svi tužioci ne dobijaju najviše ocjene, uočile posljednjih godina. Pilot projekti ocjenjivanja u sudstvu propadali su. Tako se desilo da je polovina sudija nikšićkog Osnovnog suda, 2017. godine, dobila nezadovoljavajuće ocjene. Loše ocjene bile su posljedica činjenice da se sudije nijesu stručno usavršavale i da nijesu učestvovale u 'raznim stručnim aktivnostima'. Dešavalo se da sudije koje imaju ocjenu odličan po svim ostalim kriterijumima, dobiju konačnu ocjenu dobar zbog neusavršavanja.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koja je u isto vrijeme bila i na čelu Komisije za ocjenjivanje sudija, u više navrata je najavljivala reforme i u ocjenjivanju. Ni nakon odlaska i procesuiranja Medenice, stvari se nijesu bitno popravile. Tako je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), dok je na njenom čelu bila Jelena Perović, u martu 2022. godine dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) mišljenje kojim su utvrdili da retroaktivna primjena izmjena i dopuna pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova, koje je 6. avgusta 2021. godine usvojio Sudski savjet, predstavlja ugrožavanje javnog interesa i može da utiče na narušavanje integriteta tog tijela.

ASK je tužilaštvu dostavila ovaj dokument na ocjenu da li je u konkretnom slučaju izvršeno krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti, imajući u vidu akte dostavljene ASK iz kojih se, kako navode, može utvrditi da su pojedinim sudijama mijenjane ocjene primjenom novih pravila, a ta promjena im je omogućila napredovanje u službi. Iz Sudskog savjeta, na čijem je čelu tada bila Vesna Simović-Zvicer, odgovorili su da će svakako u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije obavijestiti Agenciju o zauzetom stavu povodom dostavljenog mišljenja, iako smatraju da postupak ocjene zakonitosti nekog akta, pa i pravila o ocjenjivanju sudija i predsjednika sudova, nije u nadležnosti ASK.

Komisiju za ocjenjivanje tada su činili predsjednica Vesna Vučković, te članovi Vladimir Novović, tada sudija Višeg suda u Podgorici, Ana Perović-Vojinović, sutkinja Upravnog suda, Dragan Babović, sudija Osnovnog suda u Podgorici i advokat Loro Markić, član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Dio medija je tada tvrdio da je na osnovu 'friziranih' ocjena Komisije za ocjenjivanje, Sudski savjet izabrao sutkinju izvjestioca Seku Piletić – poznatu po slučaju ukidanja presude za pokušaj terorizma 2016. godine – kao jednu od kandidatkinja za članicu Vrhovnog suda Crne Gore. U martu 2022. godine Piletić je izabrana za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore, a ASK je, godinu dana kasnije, donijela mišljenje 'da postupak izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore suprotno važećim propisima, predstavlja ugrožavanje javnog interesa u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije i može uticati na narušavanje integriteta Sudskog savjeta'. U julu 2025. godine Seka Piletić se penzionisala.

U međuvremenu, SDT je protiv nekadašnje direktorke ASK-a Perović pokrenuo krivične postupke u kojima se tereti za više krivičnih djela, među kojima su zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave.

Pored samo formalnog ocjenjivanja sudija i tužilaca, ni disciplinski postupci nijesu bili svrsishodni u prethodnom periodu. Rijetki disciplinski postupci koji su se vodili u pravosuđu uglavnom su završavani sa simboličnim kaznama – smanjenjem plate od 20 do najviše 40 odsto na par mjeseci. Tako je zabilježen slučaj specijalnog tužioca Saše Čađenovića koji je 2012. godine disciplinski kažnjen, sa umanjenjem od 15 odsto od plate u tri mjeseca, kao tužilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici. On je tada samovoljno oduzeo predmet dodijeljen drugom tužiocu – 'a zatim je bez znanja tužioca i obrađivača predmeta spriječio ekspedovanje odluke koju je obrađivač donio i sa kojom odlukom se prethodno državni tužilac saglasio, neovlašćeno izradio drugu odluku, potpisao se kao obrađivač i predao tužiocu na kontrolu'. Specijalno državno tužilaštvo je protiv Čađenovića 2022. podiglo optužnicu zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i šest krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja. Optužen je da je sredinom 2020. postao pripadnik kriminalne organizacije 'kavački klan', sa zadatkom da kao specijalni tužilac ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće postupke protiv organizatora i članova te kriminalne organizacije. Čađenović je onemogućavao otkrivanje izvršioca najtežih krivičnih djela, određivanje pritvora istima, iz spisa uklanjao izvještaje koje je EUROPOL dostavljao, ali i krivične prijave koje je policija podnosila protiv njih. Od početka rada Tužilačkog savjeta ni jedan tužilac nije razriješen. Odluka Tužilačkog savjeta iz 2013. o razrješenju tužiteljke Romine Vlahović zbog nesavjesnog i nestručnog rada, je poništena. Da preduprijede vođenje disciplinskog postupka, pojedini tužioci i sudije su davali ostavke prije pokretanja postupka za razrješenje. Jedan od rijetkih postupaka u kojem je utvrđena disciplinska odgovornost sudije po bilo kom osnovu, posljednjih godina, je slučaj sutkinje Višeg suda Suzane Mugoše, koja je kažnjena 30 odsto od plate tri mjeseca i zabranom napredovanja od dvije godine, zbog njenih izjava da vjeruje da je presuda Apelacionog suda u predmetu 'državni udar', kojom je ukinuta njena osuđujuća presuda, kupljena. Indikativan je i disciplinski postupak koji je počeo 2014. godine, dolaskom Blaža Jovanića na čelo Privrednog suda. On je protiv sutkinje Nataše Bošković pokrenuo disciplinski postupak tvrdeći da ona neuredno vrši sudijsku funkciju, te da ne zakazuje ročišta i na drugi način odugovlači postupke. Bošković je odgovorila tvrdnjom da je postupak protiv nje pokrenut po nalogu Vesne Medenice, a izvršilac je bio Jovanić.