Predsjednica Odbora za KiM: Izvještaj UNMIK-a ne govori dovoljno o egzodusu Srba

Na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, razmatran je šestomjesečni izvještaj o radu UNMIK-a, pri čemu je istaknuta potreba pune primjene postignutih sporazuma, kao i brojni izazovi sa kojima se suočava srpska zajednica na Kosovu i Metohiji.

Predsjednica skupštinskog Odbora za KiM, Danijela Nikolić, izjavila je za RTS da je situacija "teška i krhka", naglašavajući svakodnevne bezbjednosne rizike, uz konstataciju da se o "tihoj egzodusu" Srba nedovoljno govori u međunarodnim izvještajima.

Nikolić je upozorila na to da je bezbjednosna situacija nestabilna i opterećena čestim incidentima. "Samo tokom 2025. godine zabilježeno je 137 etnički motivisanih napada, a kada se posmatra period od posljednje četiri godine, taj broj prelazi 700", navela je ona. Kako je dodala, takvi podaci ukazuju na to da su bezbjednosni rizici "prisutni na svakom koraku i u svakom trenutku", što dodatno utiče na odluke ljudi da napuste pokrajinu.

Nikolić je istakla da se u izvještaju UNMIK-a nedovoljno govori o iseljavanju Srba, koje predstavlja jedan od najozbiljnijih problema. "Svaka institucionalna prijetnja za Srbe predstavlja potencijalni egzodus", navela je ona, dodajući da se osjećaj nesigurnosti dodatno produbljuje u situacijama kada se dovode u pitanje osnovna prava i identitet.

Govorila je i o sjednici Savjeta bezbjednosti, ocijenivši da su jasno uočljive podjele među državama članicama. Konstatovala je da jedan dio međunarodne zajednice insistira na poštovanju međunarodnog prava i Rezolucije 1244, dok drugi podržavaju stavove Prištine, uključujući zahtjeve za članstvo u Ujedinjenim nacijama.

Komentarišući inicijative da se smanji ili ukine UNMIK, Nikolić je istakla da je prisustvo te misije i dalje neophodno. "Bez obzira na stavove pojedinih država, činjenica je da bezbjednosni i institucionalni uslovi na terenu nisu takvi da bi se uloga UNMIK-a mogla smatrati završenom", naglasila je ona. Dodala je da Srbija insistira na jačanju uloge te misije, kao i na dosljednom poštovanju međunarodnih sporazuma.

Nikolić je naglasila da je formiranje Zajednice srpskih opština ključno pitanje u dijalogu Beograda i Prištine. "Za nas je to tema svih tema", poručila je, dodajući da se bez konkretnih koraka u tom pravcu ne može očekivati suštinski napredak u dijalogu. Ujedno je ukazala da je na Evropskoj uniji da podstakne Prištinu da započne proces formiranja ZSO, jer je, kako je navela, riječ o preuzetoj obavezi.

Govoreći o angažmanu specijalnog izaslanika Evropske unije za dijalog, Petera Sorensena, Nikolić je ocijenila da je njegov pristup donekle drugačiji u odnosu na prethodni period i da otvara prostor za konstruktivnije razgovore. "Njegova uloga posrednika je drugačija u odnosu na Miroslava Lajčaka i razgovori sa njim djeluju konstruktivnije", navela je Nikolić.

Istakla je da su predstavnici Beograda u razgovorima sa Sorensenom ukazali na neophodnost formiranja ZSO i na jednostrane poteze Prištine koji, kako je ocijenila, dodatno otežavaju dijalog. Osvrćući se na svakodnevni život Srba na Kosovu i Metohiji, Nikolić je ukazala na pojačane pritiske, naročito uoči velikih praznika. Navela je primjer uklanjanja srpskih zastava u Gračanici, ocijenivši da takvi potezi dodatno produbljuju osjećaj nesigurnosti i ugroženosti. "Kada vam brane pravo na ime, pismo, zastavu i identitet, onda je jasno u kakvoj se situaciji nalazi jedan narod", istakla je Nikolić.