Na današnji dan ubijen Emilijano Zapata, vođa Meksičke revolucije

Na današnji dan, 10. aprila 1919. godine, u zasjedi je ubijen meksički seljački vođa Emilijano Zapata, koji je od 1910. godine stvarao burmu u istoriji Meksičke revolucije. Bori se protiv diktatora Hozea Dijasa, a kasnije i protiv predsjednika Venuštijana Karanse. Godine 1911. objavio je "Aljaški program", kojim je zemlja data seljacima – akt koji je snažno odjeknuo u Meksiku i zemljama Latinske Amerike.

Karanasa je, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, razbio revolucionarne snage i organizovao klopku u kojoj je Zapata izrešetan mecima. Dana 18. novembra 1910. godine, u Meksiku je izbila seljačka revolucija čije su vođe bili Pančo Vila i Emilijano Zapata. Tokom revolucije, koja je trajala do 1917. godine, poginulo je više od milion ljudi. „Bolje umrijeti na nogama, nego živjeti na koljenima“, riječi su poznatog meksičkog revolucionara Emilijana Zapate koji se borio za prava zemljoradnika.

Emilijano Zapata rođen je u porodici zemljoradnika. Od svojih roditelja, još kao dijete, uvidio je probleme sa kojima se suočavaju ljudi koji se bave ovim poslom. Kada je bio mali, pokazivao je posebno interesovanje za istoriju Meksika, pogotovo kada je u pitanju borba za nezavisnost Meksika. Godine 1906. došao je u jednu vojnu huntu, gdje je započeo svoje napore za odbranu prava zemljoradnika i njihovih posjeda od režima.

Zapata je brzo napredovao od vojnika do konjanika i postao oficir vojne hunte. Vratio se u svoje rodno mjesto, gdje je radio na tome da i seljaci dobijaju svoje dijelove zemlje, a ne samo vlasnici hacijenda. Emilijano Zapata se potom udružio sa Fransiskom Maderom i poveo revoluciju protiv Porfirija Dijasa. Ipak, ova dva lidera se nisu slagali, jer Madero nije sprovodio njegove reforme, pa je Zapata osmislio takozvani "Plan de Ajal", radikalni plan reformi u Meksiku, u kojem je Madero proglašen za izdajnika.

Poslije Maderovog pada, na vlast je došao Viktorijano Uerta. Zapata je nastavio da se bori za svoje ideale, ali sada protiv vlade Viktorijana Uerte. Zajedno sa Fransiskom Viljom, formirao je Oslobodilačku vojsku juga. Njegov moto bio je "zemlja i sloboda", a bio je posvećen meksičkom narodu. Godine 1914. sa vojskom je upao u centar Meksika. Od 1915. godine počinje borba aktuelne vlasti protiv Zapate, jer je njegova ideologija bila jedina prepreka na putu formiranja nove vlade. Njega je izdao i ubio pukovnik Gvardađo.

Ovaj veliki revolucionar i osnivač ideologije koja se zalagala za dobrobit naroda i najsiromašnijeg sloja u zemlji bio je velika inspiracija za brojne romane i pjesme, a njegov lik i djelo i dalje se poštuju u Meksiku.