Izgradnja zgrada na Veljem brdu na jesen

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je kazao da će, prije nego prva faza bude završena, krenuti sa idućom, dodajući da će se cijena usklađivati „makar sa inflacijom, možda bude 1.000 do 1.150 eura po kvadratu, ali uvijek jeftinije dva do tri puta od tržišne“. Na jesen kreće izgradnja prvih zgrada na Veljem brdu, do 21. aprila biće poznato ko će raditi idejno rješenje, a javni poziv za građane koji budu zainteresovani da kupe stan po cijeni od 1.000 eura po kvadratu biće raspisan krajem godine.

Radunović je na pitanje Zorana Mikića (Ure) u vezi projekcije troškova za komunalno opremanje lokacije predviđene za projekat Velje brdo naglasio da konkretan odgovor na ovo pitanje nije dao, navodeći da će to biti obaveza Glavnog grada Podgorice. Istakao je da „neće da im viri u novčanik, jer su vjerovatno izračunali da im se to isplati i da dobrobit koju donosi građanima to zaslužuje“.

Na pitanje o ponašanju kada se građani budu useljavali na Velje brdo, Radunović je istakao da sada ima para za izgradnju bulevara, a u sljedećem budžetu biće i za izgradnju. Mikić je tražio analize i procjene o pojedinačnim troškovima za izgradnju bulevara, vodovodne i kanalizacione mreže, izmještanje dalekovoda i izgradnja nove trafostanice te drugih objekata potrebnih za stabilno snabdijevanje strujom.

Naglasio je da je Ura prije dvije godine predstavila projekat „Stan za sve“ čiji je početni kapital bio 20 miliona i koji je prema njihovim procjenama bio dovoljan da se u prvoj fazi izgradi između 400 i 450 stanova u više gradova, a dodao da je projekat Velje brdo jedino služio kao predizborna kampanja. U planu javnih nabavki za ovu godinu previđa se izgradnja bulevara Velje brdo sa procjenom da će koštati 33 miliona eura, što je 13 miliona više od početnog kapitala fonda „Stan za sve“ za koji nije bilo 20 miliona.

Ministarka javnih radova Majda Adžović je prije neki dan rekla da će komunalno opremanje koštati najmanje 120 miliona eura. Mikić je istakao da su iz Vodovoda Podgorica upozorili da bi ovaj projekat, bez detaljne analize, mogao da ugrozi snabdijevanje vodom na teritoriji Crne Gore, pitajući da li će se, ako se to pokaže studijom, ovaj projekat zaustaviti.

Radunović je kazao da su to „sve stvari koji se rješavaju“. Naglasio je da je planirana i komercijalna izgradnja, dodajući da to znači da neće kompletno komunalno opremanje ići na račun javnih para. „Kad pričamo o inicijalnom trošku to je bulevar, koji je osnov da bi se jedna ogromna površina stavila u funkciju. Sve ostalo ide prirodnim tokom, kako se bude gradilo, tako će da se širi infrastruktura“, rekao je Radunović.

On je naveo da još nijesu počeli da prodaju parcele privatnim investitorima, jer čekaju da projekat zaživi i cijena zemljišta poraste. „Kad skoče cijene nakon useljenja prvih zgrada, tada ćemo inicirati prodaju. Neće sve biti finansirano iz budžeta. Imaćemo i povrat sredstava iz kredita koji će građani plaćati“, dodao je Radunović.

Odgovarajući Elviru Zvrku (DPS), kazao je da u ovoj fazi projekta nemaju egzaktne podatke da li će uticati na demografsku strukturu, „pogotovo ako se zna da na to ne utiču samo migracije, već i biološke i socio-ekonomske komponente“. Zvrka je interesovalo da li to što se ne planiraju ovakvi projekti na sjeveru znači da je razvoj države i dalje centralizovan i ograničen isključivo na Podgoricu.

Radunović je odgovorio da je projekat Velje brdo državni projekat i samim tim se ne radi o bilo kakvoj centralizaciji rješavanja stambenih pitanja, bez obzira što je projekat lociran na teritoriji glavnog grada. Dodao je da Vlada u kontinuitetu prati razvoj čitave države, uključujući i razvoj sjevera i preduzimaće odgovarajuće mjere za njihov dalji razvoj.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vladimir Joković je kazao da je stiglo 7.334 zahtjeva za ostvarivanje prava na finansijsku podršku bivšim zaposlenima u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, dominantno sa sjevera. Od toga je, kako je kazao, oko 7.000 predmeta može biti pravosnažno riješeno. Zakon predviđa isplatu od 12.000 eura po osobi, što znači da bi ukupan trošak mogao da bude oko 84 miliona eura.

„Izrada rješenja još nije počela jer se čekaju informacije od Ministarstva finansija o isplatama po osnovu socijalnih programa – otpremnina, što je neophodan preduslov za početak ove faze“, kazao je Joković, dodajući da je riječ o složenom procesu koji realizuje mali broj zaposlenih, uz očekivanje da će biti završen do isteka roka 1. jula.