Evropska komisija odbacila tvrdnje o cenzuri američkih društvenih mreža

Evropska komisija je odbacila kao neosnovane i neutemeljene tvrdnje iz izvještaja Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma SAD da je preko Zakona o digitalnim uslugama (DSA) sprovodila cenzuru američkih društvenih mreža. Ovo je navedeno u odgovoru na poslaničko pitanje koje je Evropskoj komisiji uputio europoslanik Horhe Martin Frias, a koje se odnosilo na optužbe iz američkog izvještaja o navodnom pritisku na platforme.

U pitanju je ukazano na tvrdnje republikanaca iz američkog Kongresa da je Komisija, kroz mehanizme DSA i radne grupe za borbu protiv dezinformacija, navodno vršila pritisak na digitalne platforme da uklanjaju sadržaj koji odstupa od zvaničnih narativa EU, uključujući teme poput pandemije COVID-19, ilegalnih migracija i rodne ideologije. Takođe se navodi da su platforme bile suočene sa prijetnjama ili pokretanjem postupaka kako bi promijenile svoja pravila, kao i da je Komisija učestvovala u sastancima sa platformama uoči najmanje osam izbora od 2023. u šest država članica, uključujući Rumuniju, s ciljem ograničavanja političkog govora.

Odgovarajući na ova pitanja, Komisija naglašava da ne propisuje DSA koji je sadržaj nezakonit, već je to pitanje zakona država članica ili drugih propisa EU. Dodaje i da taj zakon uvodi “do sada neviđeni nivo transparentnosti i odgovornosti” za onlajn platforme. “On (DSA) štiti slobodu izražavanja i daje korisnicima pravo na obrazloženje i pravni lijek ako im sadržaj bude uklonjen. Od jula do decembra 2025., od više od 3,4 milijarde uklanjanja sadržaja, većina se odnosila na kršenje uslova korišćenja, dok su ostali slučajevi uključivali opasne proizvode, prevare, nezakonit govor mržnje, nasilje ili kršenja internet protokola”, navodi komisija u odgovoru.

Komisija dodatno navodi da su smjernice i kodeksi ponašanja koje nudi platformama u cilju usklađivanja sa DSA u potpunosti dobrovoljni. “Platforme same biraju mjere za ublažavanje rizika, dok su kodeksi ponašanja samo jedna od više mogućih opcija i pritom ih razvijaju same platforme. Komunikacija sa platformama o načinu na koji njihovi sistemi funkcionišu u različitim pravnim okruženjima predstavlja normalan i neophodan dio regulatornog nadzora”, navodi Komisija.

Kada je riječ o takozvanim “trusted flagger” mehanizmima i budućoj mreži verifikatora, Komisija ističe da oni nisu instrument za ućutkivanje kritičkih stavova, već da je njihova uloga ograničena na prijavljivanje potencijalno nezakonitog sadržaja u jasno definisanim oblastima, poput zaštite maloljetnika ili prava intelektualne svojine. Takve prijave nemaju obavezujući karakter, a platforme su dužne da sprovedu sopstvenu nezavisnu procjenu zakonitosti sadržaja prije donošenja odluke. Status “trusted flaggera“ dodjeljuju nezavisni nacionalni koordinatori za digitalne usluge, uz stroge kriterijume koje propisuje DSA, a koji uključuju objektivnost, kvalitet i transparentnost, kao i mogućnost oduzimanja tog statusa u slučaju zloupotrebe.