Rubio: SAD vide 'ciljnu liniju' u ratu sa Iranom

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je sinoć da Vašington može da vidi „ciljnu liniju“ u ratu sa Iranom, koji je sada u petoj nedjelji, i da će SAD morati ponovo da preispitaju odnose sa NATO nakon sukoba. „Možemo da vidimo ciljnu liniju. Nije danas, nije sjutra, ali dolazi“, rekao je Rubio za emisiju „Hannity“ na televiziji Fox News.

Rat je počeo 28. februara kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran. Teheran je odgovorio pokretanjem sopstvenih napada na Izrael i države Zaliva sa američkim bazama. Zajednički američko-izraelski napadi u Iran i izraelski napadi u Liban ubili su hiljade ljudi i raselili milione. Rat je takođe povećao cijene nafte i uzdrmao globalna tržišta.

Rubio je rekao da se razmjenjuju poruke između Irana i Sjedinjenih Američkih Država i da postoji mogućnost „direktnog sastanka u nekom trenutku“ između dvije strane. „Razmjenjuju se poruke, vode se razgovori. Postoji mogućnost direktnog sastanka u nekom trenutku“, istakao je Rubio.

Američki predsjednik Donald Tramp – koji je iznosio promjenjive rokove i ciljeve za rat, od svrgavanja iranske vlade do slabljenja njene vojske i regionalnog uticaja – rekao je sinoć da bi Sjedinjene Države mogle da okončaju svoje vojne napade na Iran u roku od dvije do tri nedjelje.

Rubio je rekao „da ništa što bilo koja vlada radi, niti bilo koja zemlja u svijetu sada radi kako bi pomogla Iran, ni na koji način ne ometa našu misiju“. Dodao je da će Vašington morati da preispita odnose sa NATO nakon rata sa Iran. „Na kraju, to je odluka koju predsjednik treba da donese, i moraće da je donese“, rekao je Rubio. „Ali mislim da ćemo, nažalost, morati da preispitamo da li ovaj savez, koji je neko vrijeme dobro služio ovoj zemlji, i dalje služi toj svrsi, ili je sada postao jednosmjerna ulica u kojoj je Amerika jednostavno u poziciji da brani Evropu, ali kada nama zatreba pomoć naših saveznika, oni će nam uskratiti pravo na korišćenje baza i prelete“, dodao je, misleći na upotrebu vojnih baza. Evropski lideri odbili su da se direktno uključe u vojne napade na Iran.