Gunarsdotir: Island i Crna Gora zajedno na putu ka EU

Šefica diplomatije Islanda, Katrin Gunarsdotir, komentarišući mogućnost da se novim članicama uskrati pravo veta, izjavila je da ta zemlja vjeruje u saradnju zasnovanu na pravilima i ravnopravnim uslovima. Ona je naglasila da, zajedno sa Crnom Gorom, za 10 godina vidi Island kao zemlju koja za stolom u EU "treba da utiče na odluke vezane za svoje građane, umjesto da ih samo preuzima".

Gunarsdotir je izrazila poštovanje prema pristupnom putu Crne Gore i onome što je naša zemlja postigla, ali je istakla potrebu za oprezom. "Proces Islanda biće oblikovan specifičnostima naše zemlje, a isto važi i za Crnu Goru", poručila je ona u intervjuu za Pobjedu, odgovarajući na pitanje da li bi dvije zemlje mogle postati rivali u borbi za 28. mjesto u Evropskoj uniji, ili ipak dio zajedničkog paketa.

"Naš zadatak je da radimo posao i da ga radimo dobro. Lično, bila bih ponosna kada bi Island mogao da se pridruži EU zajedno sa Crnom Gorom u bliskoj budućnosti", kazala je šefica diplomatije Islanda.

Podsjećamo, Island će 29. avgusta održati referendum o nastavku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Rejkjavik je 2013. godine odustao od pregovora o članstvu nakon četiri godine, ali su rast troškova života i rat u Ukrajini ponovo probudili interesovanje te zemlje za pridruživanje bloku, pokazuju ankete.

Gunarsdotir je istakla da Island i Crna Gora dijele mnogo toga: "dvije smo male države, ponosne demokratije, obje članice NATO, obje posvećene evropskim integracijama". O potencijalnom rivalstvu između dvije zemlje, ukoliko građani Islanda odluče da nastave pregovore sa Briselom, naglasila je da je debata o proširenju "zdravija kada više država istovremeno napreduje".

Pitanje gdje i u kakvim ulogama vidi Island i Crnu Goru za 10 godina, Gunarsdotir odgovara da se nada da će obje zemlje biti članice Evropske unije, za stolom "gdje se donose odluke koje utiču na naše građane, umjesto da ih samo preuzimamo". Ona je dodala da bi za Island to značilo veću ekonomsku stabilnost, snažniji glas na Arktiku i produbljeno partnerstvo sa evropskim susjedima, dok bi za Crnu Goru to značilo završetak puta koji je započela prije mnogo godina.

Gunarsdotir je ukazala na to da će svijet za deset godina biti više, a ne manje, konkurentan, te da će male države koje su dio snažnih institucija biti u boljoj poziciji od onih koje stoje same. "To je izbor koji je pred nama i vjerujem da će ga naše dvije države donijeti ispravno", rekla je ona.

Na pitanje o mogućnosti ukidanja prava veta novim članicama EU kao zaštitnog mehanizma, Gunarsdotir je rekla da je Island oduvijek vjerovao u saradnju zasnovanu na pravilima i ravnopravnim uslovima. "Svaki aranžman kojem bismo pristupili morao bi to da odražava", kazala je ona.

Gunarsdotir je dodala da je fokus Rejkjavika trenutno na "mnogo neposrednijem pitanju: da li Islanđani uopšte žele da nastave pregovore". Istakla je da se struktura donošenja odluka unutar EU za buduće članice pitanje koje dolazi u kasnijoj fazi mnogo dužeg procesa.

Ona je ukazala na to da se stanovnici Islanda suočavaju sa stvarnim pritiscima, kao što su visoki troškovi života i inflacija, što je jedan od razloga koji ih je podstakao da pokrenu referendum o oživljavanju pregovaračkog procesa. "Pitanje da li imamo prave alate da odgovorimo na te pritiske dio je ove rasprave", rekla je Gunarsdotir.

Govoreći o bezbjednosnim razlozima, ministarka je naglasila da se međunarodni poredak koji je decenijama bio temelj njihove bezbjednosti i prosperiteta nalazi pod ozbiljnim pritiskom. "Male države moraju pažljivo razmotriti gdje stoje i ko stoji uz njih", poručila je ona.

Gunarsdotir je napomenula da je najnovije Gallup istraživanje pokazalo da 57 odsto Islanđana podržava održavanje referenduma o nastavku pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. "Ovaj procenat je u porastu, što predstavlja snažnu većinu u korist vođenja ove rasprave", rekla je ona.

Na kraju, Gunarsdotir je poručila: "Ne bih bila ovdje i zagovarala da se na referendumu glasa ZA, da u to čvrsto ne vjerujem".