Rješavanje sporova između Crne Gore i Hrvatske

Novi termin sastanka delegacija Crne Gore i Hrvatske o školskom brodu “Jadran” i drugim pitanjima sukcesije vojne imovine još se usaglašava, što bi moglo uticati na dinamiku rješavanja jednog od važnijih otvorenih pitanja između dviju država. To je “Vijestima” kazala Vanda Babić Galić, specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

Odgovarajući na pitanja redakcije, ona je rekla da Hrvatska o pitanju “Jadrana” i sukcesije vojne imovine ima jasan stav, čvrstu argumentaciju i konkretne predloge mogućih rješenja. Međutim, nije precizirala koji su to predlozi i rješenja. “Dinamika daljih razgovora uticaće i na tempo rješavanja jednog od više važnih otvorenih pitanja između dviju susjednih država. Istovremeno, Hrvatska polazi od stava da je sve to važno za evropski put Crne Gore, koji je u interesu i same Hrvatske”, poručila je Babić Galić.

Hrvatska smatra školski brod “Jadran” svojom imovinom, jer mu je matična luka bila u Splitu, ali se početkom rata našao na remontu u Crnoj Gori. Argument crnogorskih vlasti je to što se “Jadran” kao dio zajedničke vojne imovine nekadašnje SFRJ (koji se koristi u civilne svrhe) nije zatekao na teritoriji Hrvatske 1991. godine, na dan kad je ona proglasila, odnosno u praksi sprovela odluku o svojoj državnoj nezavisnosti, već je tada bio u Crnoj Gori na redovnom, tzv. velikom remontu u nekadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu. Zbog toga brod, prema Sporazumu o pitanjima sukcesije, pripada Crnoj Gori.

Bilateralni razgovori između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja počeli su krajem januara 2025, nakon što je Zagreb blokirao Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima sa EU, krajem 2024.

“Vijesti” su juče pitale crnogorsko ministarstvo, kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, da li je usaglašen novi termin sastanka i kad će on biti održan, ali nijesu dobile odgovor. Babić Galić je 21. marta rekla “Vijestima” da je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova te zemlje, na čijem je čelu Gordan Grlić Radman, predložilo održavanje sastanka s crnogorskom stranom 25. marta, s ciljem rješavanja jednog od otvorenih pitanja, ali da crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) nije bilo u mogućnosti prihvatiti predloženi termin.

Ona je tada poručila da Hrvatska očekuje da će se u najskorije vrijeme usaglasiti novi termin sastanka s predstavnicima Crne Gore, te da će, ukoliko do toga ne dođe, susjedna država razmotriti “dalje korake u zaštiti svojih interesa u skladu s međunarodnim pravom i dobrom diplomatskom praksom”.

Hrvatski zvaničnici su u februaru ove godine kazali da u pregovorima o rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja sa Crnom Gorom postoji napredak “u milimetrima”. Na pitanje “Vijesti” šta je, konkretno, do sad dogovoreno s hrvatskom stranom na planu rješavanja za njih spornih pitanja - među kojima su obeštećenje zatočenika u nekadašnjem logoru u Morinju, pitanje vlasništva nad brodom “Jadran”, razgraničenje dviju država (Prevlaka)... - iz MVP-a su krajem februara odgovorili da je riješeno pitanje prostora za hrvatsku zajednicu u Tivtu, obnovljeni međuvladin Odbor za manjine i Komisija za nestala lica, te da je održana Ljetnja škola hrvatskog jezika.

Kazali su i da su u toku završne aktivnosti na formiranju komisije za razgraničenje i utvrđivanje državne granice, kao i komisije za rješavanje pitanja vlasništva nad brodom “Jadran”.

Premijer Milojko Spajić juče je u Skupštini rekao da Vlada nije usvojila odluku o isplati ratne odštete logorašima u Morinju u iznosu od 17 miliona eura. “Ta odluka ne postoji. Nije se donijela”, kazao je Spajić tokom premijerskog sata, odgovarajući na pitanje lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića.

Isplata odštete logorašima iz Morinja jedno je od spornih pitanja o kojem pregovaraju radne grupe ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske, a sredinom prošle godine je saopšteno da su pregovori u poodmakloj fazi.

Odgovarajući na pitanje predsjednika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića - šta će Vlada uraditi za povrat imovine građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti - Spajić je rekao da će se zalagati za svakog građanina da do kraja da ostvari svoje pravo. “Što se tiče odnosa Crne Gore i Hrvatske, radićemo intenzivno na poboljšanju tih odnosa. Mislim da su oni već dobri, ali mogu biti značajno bolji i ubijeđen sam da ćemo vrlo brzo imati jako dobre odnose uprkos raznim opstrukcijama koje postoje sa svih strana”, kazao je Spajić.

Hrvatska je početkom oktobra prošle godine poslala diplomatsku notu Podgorici kojom traži da se Hrvatima u Boki vrati imovina koja im je “oteta”, “raznim mahinacijama i čudnim upisivanjima u katastarske i druge planove”, tokom agresije na Hrvatsku početkom devedesetih godina prošlog vijeka.