Tramp: Iran želi da postigne dogovor

Tokom 47 godina Iran je bio poznat kao nasilnik Bliskog istoka, ali više nije nasilnik – sada je u bjekstvu, kazao je Tramp tokom jednog događaja u Majamiju. 'Večeras smo bliže nego ikad usponu Bliskog istoka koji je konačno slobodan od iranskog terora, agresije i nuklearne ucjene. Upravo sam pogledao - imali smo još jedan veliki dan', dodao je, nakon što je po običaju hvalio moć američke vojske i 'desetkovanje' iranskih kapaciteta, prenosi Gardijan.

'Oni su desetkovani. Sada razgovaramo, žele da postignu dogovor', naglasio je Tramp.

Specijalni izaslanik Donalda Trampa, Stiv Vitkof, izjavio je da se Sjedinjene Američke Države nadaju da bi sastanci s Iranom mogli biti održani već ove sedmice. 'Mislimo da će biti sastanaka ove sedmice. Svakako se tome nadamo', kazao je na događaju u Majamiju, Vitkof. Produženje pauze u američkim napadima na iransku energetsku infrastrukturu Vašington vidi kao 'zaista pozitivan' korak, rekao je Vitkof.

Usred oprečnih izvještaja o prirodi komunikacije između Vašingtona i Teherana, Vitkof je tvrdio da je 'jasno' da SAD i Iran pregovaraju i da neki brodovi sada prolaze kroz Hormuški moreuz. 'Možda imamo drugačiju definiciju pregovaranja nego oni'. Vitkof je takođe rekao da Sjedinjene Američke Države očekuju odgovor na svoj plan od 15 tačaka za okončanje rata, prenosi Gardijan.

Kako je nastavio, Tramp želi mirovni sporazum, ali vjeruje u 'mir kroz snagu'. 'Bez pritiska nikada nikoga ne dovedete za pregovarački sto'. SAD žele da riješe sukob diplomatskim putem, na osnovu principa 'bez [nuklearnog] obogaćivanja', rekao je Vitkof, dodajući da smatraju da na Bliskom istoku ne smije biti 'nove Sjeverne Koreje'. 'Ne možemo imati drugo izdanje Sjeverne Koreje na Bliskom istoku. To je potpuno destabilizujuće za taj region i za svijet'.

Iranske vlasti saopštile su da će zemlja 'olakšati i ubrzati' prolaz humanitarne pomoći kroz Hormuški moreuz, poslije zahtjeva UN. Bahreini, iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi, rekao je danas da je Iran prihvatio zahtjev svjetske organizacije da dozvoli bezbjedan prolaz kritične humanitarne pomoći i poljoprivrednih isporuka kroz taj moreuz. 'Ta mjera odražava nastavljenu posvećenost Irana da podržava humanitarne napore i osigura da neophodna pomoć stiže do onih kojima je potrebna bez odlaganja', rekao je Bahreini u objavi na mreži X.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš ustanovio je specijalnu radnu grupu čiji cilj je na primjer da olakša trgovinu đubrivom i kretanje sirovina, ali ne i nafte. Guterešov portparol Stefan Dižarik dao je nove informacije o naporima svjetske organizacije da pomogne sa poremećajima u Hormuškom moreuzu, koji rizikuju da dalje utiču na humanitarne potrebe i poljoprivrednu proizvodnju u narednim mjesecima, prenijela je britanska televizijska mreža BBC.

Dižarik je rekao da UN ima mnogo iskustava u razvoju takvih mehanizama u konfliktnim zonama uključujući iz Ukrajine sa Crnomorskom inicijativom za žitarice, ali da još ne znaju kako će ova inicijativa izgledati. Generalni sekretar UN se oko toga konsultovao posljednjih dana sa liderima kao što su ministri spoljnih poslova Irana, Egipta i Pakistana i sa ambasadorima SAD i Bahreina pri UN.

Jedna proiranska hakerska grupa iznijela je tvrdnju da je uspjela da hakuje lični mejl nalog direktora Federalnog istražnog biroa SAD (FBI) Keša Patela i postavila je onlajn njegove fotografije za koje se čini da su godinama stare, a postavila je i njegov CV i druga lična dokumenta. Za mnoge od tih dokumenata se čini da su stariji više od 10 godina. 'Keš Patel, sadašnji vođa FBI, koji je nekada video kako se njegovo ime sa ponosom ističe u štabu te agenije, sada će naći svoje ime na listi uspješno hakovanih žrtava', navodi se u poruci koju je na internet postavila grupa koja sebe naziva Handala.

Uz poruku je priloženo desetak slika Patela, uključujući jednu na kojoj on pozira kraj starinskih sportskih kola i jednu na kojoj puši cigaru. Handala je saopštila da će dostupnim za skidanje učiniti njegove mejlove i druge dokumente koje je imao na nalogu, a čini se da većina dokumenata potiče sa privatnih i poslovnih putovanja Patela od prije više od 10 godina. 'FBI je svjestan da su zlonamjerni akteri udarili na lične mejl-informacije direktora Patela, i poduzeli smo sve neophodne korake da ublažimo potencijalne rizike u vezi sa ovom aktivnošću', saopštio je FBI i naznačio da su 'informacije o kojima se radi istorijskog karaktera po svojoj prirodi i ne sadrže nikakve vladine informacije'.

Nije jasno kada se hakovanje desilo. Medijski izvještaji iz decembra 2024. godine, prije no što je Patel imenovan za direktora FBI, govorili su o tome da je njega FBI informisao o tome da se našao na udaru jedne iranske hakerske operacije. Handala je proiranska i propalestinska hakerska grupa koja je ovog mjeseca preuzela odgovornost za remećenje sistema u Strajkeru, medicinskoj tehnološkoj kompaniji iz Mičigena, i navela je da je to učinila u znak odmazde za pogibiju iranskih učenica do kojeg je došlo prvog dana napada SAD i Izraela na Iran. Do njihove pogibije je, kako se čini, došlo usred američkog vazdušnog napada.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa ponudila je 10 miliona dolara nagrade onome ko joj dostavi informaciju koja bi dovela do identifikacije članova Handale.

Izraelska vojska saopštila je da je gađala reaktor za tešku vodu i postrojenje za preradu uranijuma u centralnom Iranu. 'Prije kratkog vremena, izraelsko ratno vazduhoplovstvo… izvelo je napad na postrojenje za tešku vodu u Araku, u centralnom Iranu', navodi se u saopštenju vojske koje prenosi Agencija Frans pres (AFP), uz opis da je riječ o 'ključnom mjestu za proizvodnju plutonijuma za nuklearno oružje'.

Iranski mediji ranije su izvijestili da su američko-izraelski napadi pogodili kompleks za tešku vodu u Khondabu, navodeći da nije bilo žrtava niti curenja radijacije na toj lokaciji. Radovi na reaktoru počeli su 2000-ih, ali su zaustavljeni u okviru nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji je Donald Tramp napustio 2018. Jezgro reaktora je uklonjeno i zaliveno betonom, čime je postrojenje učinjeno neoperativnim, piše Gardijan.

Istraživački reaktor je zvanično bio namijenjen za proizvodnju plutonijuma u medicinske svrhe, a lokacija uključuje i postrojenje za proizvodnju teške vode. Izraelska vojska je takođe saopštila da je u petak gađala postrojenje za preradu uranijuma u Jazdu, u centralnom Iranu, prenosi AFP.

'Prije kratkog vremena, izraelsko ratno vazduhoplovstvo… izvelo je napad na postrojenje za ekstrakciju uranijuma u Jazdu', navodi se u saopštenju, uz opis da je riječ o 'jedinstvenom objektu u Iranu koji se koristi za proizvodnju sirovina potrebnih za proces obogaćivanja uranijuma'. Iranska organizacija za atomsku energiju saopštila je da napad na to postrojenje 'nije doveo do oslobađanja radioaktivnog materijala'. Postrojenje za tešku vodu u Araku bilo je meta izraelskih napada i tokom 12-dnevnog rata prošlog juna, kada su i Sjedinjene Države izvele bombardovanja.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) navodi da je lokacija tada 'oštećena' i da se procjenjuje da 'od tog vremena nije u potpunosti operativna'. Međutim, agencija je saopštila da nije imala pristup tom postrojenju od maja 2025. godine.

Više od 300 američkih vojnika ranjeno je od početka rata s Iranom 28. februara, saopštila je Centralna komanda SAD. 'Od početka operacije Epic Fury, ranjena su približno 303 pripadnika američke vojske. Velika većina tih povreda bila je lakše prirode, a 273 vojnika vratila su se na dužnost', rekao je kapetan američke mornarice Tim Hokins. Jedan američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je za AFP da je 10 vojnika i dalje teško ranjeno. Prema najnovijim podacima, u ratu je poginulo još 13 američkih vojnika - sedam u Persijskom zalivu i šest u Iraku, prenosi Gardijan.

Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da je američki državni sekretar Marko Rubio sugerisao da je cilj Vašingtona da uništi iranske balističke kapacitete i da Pariz dijeli iste ciljeve kada je riječ o obnavljanju slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz. 'Neću govoriti u ime Marka Rubija i rado ću se pozvati na njegove javne izjave koje je nedavno dao, a koje odgovaraju razgovorima koje smo danas vodili o zvanično navedenim vojnim ciljevima SAD, odnosno neutralizaciji iranskih balističkih kapaciteta', rekao je Baro na marginama sastanka G7 u Francuskoj.

Upitan da li su SAD iznijele zahtjeve u vezi s Hormuškim moreuzom, Baro je rekao da Francuska dijeli iste ciljeve kao i Sjedinjene Države i da će sistem pratnje za tankere biti neophodan kada prođe vrhunac neprijateljstava u regionu, piše agencija Rojters.

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je jutros vratio tri plovila koja su pokušavala da prođu kroz Hormuški moreuz. 'Tri kontejnerska broda različitih nacionalnosti pokušala su da se kreću prema označenom koridoru za ovlašćena plovila. Vraćeni su nakon upozorenja mornarice IRGC-a', navodi se u saopštenju službe za odnose s javnošću IRGC-a.

U saopštenju se takođe navodi da je 'Hormuški moreuz zatvoren i da će svaki prolazak kroz njega naići na odlučan odgovor'. 'Prolazak bilo kojeg plovila ka i iz luka koje pripadaju saveznicima i pristalicama SAD-a i Izraela, prema bilo kojoj destinaciji i kroz bilo koji koridor, zabranjen je', navodi se. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je prije dva dana na državnoj televiziji da je Iran do sada prihvatio zahtjeve za prolazak brodova iz zemalja poput 'Kine, Rusije'.