Otkud državi ljudska prava: Kontroverze oko ustavnih žalbi
Ustavni sud se suočava s pitanjem da li država može podnositi ustavne žalbe na povredu ljudskih prava. Pravnici smatraju da je to problematično, dok iz Ustavnog suda tvrde da imaju nadležnost za to.

Otkud državi ljudska prava: Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore sve češće podnosi ustavne žalbe, što pravnici s kojima su "Vijesti" razgovarale smatraju problematičnim, tvrdeći da država ima obavezu da obezbijedi zaštitu ljudskih prava, zbog čega ne može biti njihov nosilac.
Sagovornici objašnjavaju da, prema Ustavu (član 146), Ustavni sud odlučuje, između ostalog, o ustavnoj žalbi zbog povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda zajamčenih najvišim pravnim aktom. Stoga ocjenjuju da država nema pravo da podnosi ustavne žalbe pozivajući se na ugrožena ljudska prava.
Advokat Mitar Šušić rekao je listu da ustavno određenje (član 146 Ustava) čini besmislenom situaciju u kojoj se država žali na povredu ljudskog prava i osnovne slobode čovjeka. Objašnjava da država građanima garantuje prava, i da, u tom smislu, oni mogu da podnose ustavne žalbe kad smatraju da je država u toj dužnosti omanula.
“Suprotan smjer je zabranjen - država nije titular prava i sloboda (osim u određenim situacijama svojinskih odnosa), i apsurdno je i opasno dozvoliti da se u praksi uspostavi pravno nepostojeći mehanizam po kom Zaštitinik imovinsko-pravnih interesa može da derogira odluke redovnih sudova kroz zloupotrebu instituta ustavne žalbe”, navodi Šušić.
Jedan pravni ekspert s kojim su "Vijesti" razgovarale, kazao je nezvanično da država nema pravo da podnosi ustavne žalbe pozivajući se na ugrožena ljudska prava, te da takav pristup nije poznat ni u praksi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. On ističe da je država u obavezi da osigura zaštitu ljudskih prava, i da zato ne može biti njihov nosilac.
Prema Zakonu o Ustavnom sudu (član 68 stav 1), ustavnu žalbu može podnijeti svako fizičko i pravno lice, organizacija, naselje, grupa lica i drugi oblici organizovanja koji nemaju svojstvo pravnog lica, ako smatraju da im je povrijeđeno ljudsko pravo ili sloboda zajamčeni Ustavom, pojedinačnim aktom, radnjom ili nepostupanjem državnog organa.
Iz Ustavnog suda redakciji su rekli da je, nakon što je ustavna žalba uvedena u ustavnopravni sistem Crne Gore, zauzet stav da Zaštitnik ima nadležnost da je podnosi u sporovima u kojima je učestvovao kao stranka u postupku, pa samim tim ima pravo da se obrati i toj instituciji, “s obzirom na to da je u pitanju posljednja pravna instanca u zemlji”.
Navode da je, kako je Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu propisano da svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava i sloboda, Ustavni sud u svojoj praksi bez izuzetka priznao “aktivnu legitimaciju (zakonsko ovlašćenje) državnom organu, organu državne uprave, organu lokalne samouprave ili drugom subjektu koji vrši javna ovlašćenja za podnošenje ustavne žalbe”.
Prema evidenciji Ustavnog suda, kancelarija Zaštitnika podnijela je u protekle tri godine 68 ustavnih žalbi. Od tog broja, šest je podnijeto u 2023. (četiri odbijene, jedna odbačena i jedna usvojena). U 2024. godini Zaštitnik je podnio 18 žalbi (pet odbijeno, jedna odbačena i jedna usvojena), dok je prošle godine bilo 37 žalbi, a sedam u prva tri mjeseca ove godine.
Jedan od primjera prihvatanja žalbe Zaštitnika je onaj iz septembra prošle godine, kad je Ustavni sud ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici. Ustavni sud je utvrdio da je u postupku došlo do povrede prava na pravično suđenje, zagarantovanog Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Mitar Šušić kaže da su redovni sudovi, prema Ustavu i zakonu, načinu izbora i trajanju mandata sudija - bar deklarativno nezavisni i samostalni. Prema njegovim riječima, Ustavni sud nije: on je - iako ga sačinjavaju sudije koji su pravnici - Ustavom pozicioniran kao nadpolitički organ koji odlučuje i o pravnim i o političkim pitanjima s aspekta zaštite Ustava kao glavnog pravnog i političkog akta države.
Ustavna žalba je sredstvo zaštite od nezakonitih odluka sudova. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović Vijestima je rekla da ustavna žalba nije sredstvo zaštite pojedinca od države, već od nezakonitih odluka sudova i drugih organa koji funkcionišu kroz pojedinca.
Komentari
UN usvojile rezoluciju: Porobljavanje Afrikanaca proglašeno zločinom protiv čovječnosti
Generalna skupština UN-a usvojila je 25. marta rezoluciju kojom se porobljavanje Afrikanaca proglašava jednim od najtežih zločina protiv čovječnosti. Rezoluciju su podržale 123 države, dok su SAD, Izrael i Argentina glasale protiv.

Slični članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Mujović optužio Kneževića da služi interesima druge države
- Koštunica ponovo postavlja uslove za referendum u Crnoj Gori
- Dio opozicije može spasiti Mujovića? Kriza u Podgorici
- Optužbe na račun državne službenice: Vukšić povezao Mirjanu Pajković sa kriminalnim strukturama
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





