Iran odbio američki mirovni plan i postavio svoje uslove; Najmanje 2.700 ljudi ubijeno od početka rata na Bliskom istoku

Upravo 22:11, predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je novinarima u Ovalnom kabinetu da su svi lideri u Iranu nestali i da je “saglasan da nikada neće imati nuklearno oružje”. Iranska organizacija za atomsku energiju saopštila je da su SAD i Izrael izveli napade blizu iranske nuklearne elektrane Bušer. Američki i izraelski mediji izvještavaju da su SAD predale Iranu plan od 15 tačaka, ali ga je Iran odbio i postavio svoje uslove.

Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u. Aragči: Iran neće da pregovara, to značilo poraz. Iran nema namjeru da pregovara već će nastaviti otpor, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Aragči na državnoj televiziji. Aragči je to rekao aludirajući na pregovore koje je američki predsjednik Donald Tramp pomenuo prije dva dana, a koje Teheran odbija. „Govoriti sada o pregovorima bilo bi ravno priznavanju poraza“, rekao je iranski ministar. Islamska Republika želi „da okonča rat pod svojim uslovima, kako se to nikada više ne bi ponovilo“, dodao je Aragči.

Iran je dobio i odbio američki mirovni predlog u 15 tačaka, prenose svjetski mediji. Prema navodima izvora iz Pakistana, plan podrazumijeva da Iran uništi svoje nuklearne sposobnosti u zamjenu za ukidanje sankcija. Iz Teherana su odgovorili da do mira može doći samo pod njihovim uslovima, a kako prenosi državna televizija, ima ih pet. To su: okončanje agresije i atentata, konkretne garancije koje bi spriječile novi napad, isplatu ratne štete, prekid rata protiv Irana i protiv svih grupa otpora širom Bliskog istoka, kao i priznanje iranskog suvereniteta nad Ormuskim moreuzom.

Prethodno su iz iranske vojske odgovorili da Vašington pregovara sa samim sobom. „Naša prva i posljednja riječ bila je, jeste i biće ista od prvog dana: neko poput nas nikada neće pristati na dogovor sa nekim poput vas – ni sada, ni ikada“, kazao je potparol Centralnog štaba Hatam al-Anbija Ebrahim Zolfakari.

Iran prijeti da će gađati moreuz Bab el Mandeb u Crvenom moru u slučaju američke kopnene invazije. U slučaju američke kopnene invazije, Iran će otvoriti novi front u ključnom moreuzu za globalni pomorski saobraćaj, koji povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom, izjavio je danas iranski izvor blizak vojsci, prenosi tamošnja agencija Tasnim. Ključni prolaz do Sueckog kanala, „moruz Bab el Mandeb je među najvećim strateškim moreuzima na svijetu, a Iran posjeduje i volju i sposobnost da stvori sasvim vjerodostojnu prijetnju protiv njega“, upozorio je taj izvor.

„Ako neprijatelj pokuša kopneni napad na iranska ostrva ili bilo gdje drugde na našoj teritoriji, ili ako pokuša da nametne troškove Iranu kroz pomorske manevre u Persijskom zalivu i Omanskom moru, otvorićemo druge frontove kao ‘iznenađenje’“, dodao je isti izvor.

Sjedinjene Američke Države i Izrael su 28. februara pokrenuli vazdušne napade na Iran koji je odgovorio napadima na američko prisustvo u regionu. Sukob se proširio i na Liban gdje izraelske snage gađaju jug te zemlje, gdje smatraju da se nalazi uporište proiranskog pokreta Hezbolah. Ukupan broj poginulih u sukobima na području Bliskog istoka porastao je na više od 2.700 tokom četiri sedmice ratovanja. Od 28. februara u Iranu je poginulo oko 1.500 ljudi, saopštilo je tamošnje ministarstvo zdravlja, dok najnoviji službeni podaci iz Libana pokazuju da su tamo stradale 1.094 osobe.

U ostalim državama Persijskog zaliva zabilježene su takođe žrtve: u Iraku je poginulo više od 80 ljudi, uključujući desetine boraca koje podržava Iran; u Ujedinjenim Arapskim Emiratima osam osoba; u Kuvajtu šest; u Omanu tri; dok su po dvije osobe poginule u Saudijskoj Arabiji i Bahreinu. U međuvremenu, u Izraelu je poginulo 16 civila, a više od 4.800 ih je ranjeno, prema podacima Associated Pressa (AP), iako pojedini mediji navode nešto veće brojke. Najmanje 13 pripadnika američke vojske takođe je izgubilo život.

Izrael je objavio da “širi” svoju bezbjednosnu zonu u južnom Libanonu kako bi uklonio prijetnju protuoklopnih projektila. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je na društvenoj mreži X da će proširenje stvoriti “veći zaštitni pojas” i pomoći u sprečavanju moguće kopnene invazije na Izrael od strane Hezbollaha, militantne grupe koju podržava Iran. Posljednjih dana izraelske snage uništile su više mostova na rijeci Litani, oko 30 kilometara od libansko-izraelske granice. Izraelski ministar obrane Izrael Kac izjavio je da je Hezbolah te prelaze koristio za kretanje boraca i dopremu oružja.

Kac je u utorak dodao i da se desetine hiljada raseljenih stanovnika juga Libana ne može vratiti južno od rijeke Litani sve dok se ne osigura bezbjednost stanovnika sjevera Izraela. Iran je potvrdio da je primio američki plan, naziva ga “maksimalističkim”. Visoko rangirani diplomatski izvor potvrdio je Al Džaziri da je Teheran primio plan od 15 tačaka koji su predložile SAD, ali ga je opisao kao “izuzetno maksimalistički i nerazuman”. Izvor je rekao da ono što je prikazano u nekim medijskim izvještajima ne odražava tačno suštinu predloga.

„Nije lijep čak ni na papiru“, dodao je izvor, nazivajući plan obmanjujućim i pogrešnim u svojoj prezentaciji. Izvor je dalje naveo da, za razliku od druge strane – za koju je izvor rekao da stalno pomjera granice – Iran ima jasno razumijevanje šta želi, a šta će čvrsto odbiti. Izvor je dodao da nisu vođeni indirektni razgovori sa SAD od 28. februara, ali da su poruke razmijenjene putem brojnih posrednika.

Indija je kupila iranski tečni gas LPG-a prvi put od 2019. godine, nakon što su SAD privremeno povukle sankcije na teheransku naftnu i rafinisana goriva, objavio je Rojters. Indija je obustavila kupovinu energeneta od Irana 2019. godine pod pritiskom zapadnih sankcija. Očekuje se da će tanker “Aurora”, koji prevozi iranski LPG, uskoro stići do luke Mangalor gdje će gorivo biti podijeljeno kupcima – Indijskoj naftnoj korporaciji, Barat Petroleum korporaciji i Hindustan Petroleum korporaciji.

Indija je među zemljama koje su najteže pogođene poremećajem isporuke energenata preko Ormuskog moreuza. Iran “pojačao kontrolu” nad Ormuskim moreuzom. Odobrenja za prolaz sada izdaje Iranska revolucionarna garda (IRGC), a takse za prolaz dostigle su dva miliona dolara, uglavnom za velike brodove visoke vrijednosti, poput tankera nafte i gasa.

Zemlje Perijskog zaliva upozorile su u Savjetu Ujedinjenih nacija za ljudska prava da se suočavaju sa egzistencijalnom prijetnjom od Irana, osuđujući napade na infrastrukturu, dok je visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk upozorio da bi takvi udari mogli da predstavljaju ratne zločine. Tirk je, prenosi Rojters, ocijenio da je situacija “izuzetno opasna i nepredvidiva” i pozvao na hitan prekid sukoba, upozorivši da napadi na civile i civilnu infrastrukturu moraju prestati.

Iran je odbacio optužbe, navodeći da je u američko-izraelskim napadima do sada poginulo više od 1.500 civila. Članice Savjeta, koji broji 47 država, glasaće o rezoluciji kojom se osuđuju iranski napadi, traži odšteta i nalaže visokom komesaru da prati situaciju. Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su 28. februara ujutro Iran u, kako je saopšteno, “preventivnim napadima”, do kojih je došlo nakon neuspjeha tokom više rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu. Iran je zatim pokrenuo masovne udare u znak odmazde na Izrael i na mete koje se povezuju sa SAD širom regiona Bliskog istoka.

IDF: Ubijeno nekoliko pripadnika elitnih Hamasovih snaga Nuhba. U vazdušnom napadu Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) tokom protekle noći ubijeno je nekoliko pripadnika elitnih Hamasovih snaga Nuhba, koji su izvodili vojnu vježbu u centralnom dijelu Pojasa Gaze, saopštio je IDF. U saopštenju se navodi da su naoružani pripadnici Hamasa “nedavno sproveli nekoliko vojnih obuka u tom području, i da su predstavljali prijetnju trupama IDF-a i Izraelu”. IDF je saopštio da je od početka rata sa Iranom u napadima ubijeno desetine operativaca Hamasa u Pojasu Gaze, za koje je navedeno da su kršili primirje.

Sjedinjene Američke Države su Iranu, preko Pakistana, dostavile listu od 15 zahtjeva, rekla su za CNN dva regionalna izvora, navodeći da među tim tačkama postoje ograničenja iranskih odbrambenih kapaciteta, prekid podrške savezničkim grupama i priznanje prava Izraela na postojanje. Predsjednik Donald Tramp je u ponedjeljak iznio i neke detalje, rekavši da su SAD i Iran postigli “značajne tačke saglasnosti”. Dodao je da je ključni zahtjev da Iran ne posjeduje nuklearno oružje. Tramp je za CNN rekao da se Iran obavezao da neće imati nuklearno oružje, što su i ranije javno tvrdili. Tramp je dodao da će SAD takođe insistirati na preuzimanju iranskog visoko obogaćenog uranijuma. “Oni zaista žele da postignu dogovor. I mi bismo voljeli da postignemo dogovor”, rekao je Tramp u ponedjeljak, dodajući da će se sastanak održati “vrlo, vrlo uskoro”. Tramp je rekao da su u razgovorima učestvovali njegovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner, za koje tvrdi da ih je Iran inicirao. Nije precizirao s kim SAD razgovaraju u Iranu, osim što je naveo da je riječ o “uglednom” lideru koji nije vrhovni vođa Modžtaba Hamnei. Postoji i predlog da Pakistan kasnije ove nedjelje bude domaćin sastanka između SAD i Irana, kojem bi mogao prisustvovati.