AfD - nova neoliberalna radnička stranka?

Pokrajinski izbori u Rajnland-Falcu bili su uspjeh za Alternativu za Njemačku (AfD): sa 19,5 odsto osvojenih glasova, stranka je uspela da udvostruči svoj rezultat u poređenju sa izborima pre pet godina. Među radnicima, AfD je postala najpopularnija stranka, jer je 39 odsto njih glasalo za tu dijelom krajnje desnu stranku.

U posljednje vreme, sve više radnica i radnika bira AfD, koja u svojim uporištima u istočnoj Njemačkoj dobija gotovo polovinu glasova radnika, odnosno zaposlenog stanovništva koje obavlja fizički rad. Prema procjenama stručnjaka, razlog za to leži u strahu od gubitka posla. "AfD podržava i raspiruje brige koje postoje među radništvom", ukazuje stručnjak za komunikaciju Frank Bretšnajder sa Univerziteta u Hohenhajmu.

Višestruke krize uzrokovane ratovima, klimatskim promjenama i vještačkom inteligencijom postaju test izdržljivosti za demokratsko društvo – i to ne važi samo za Njemačku. Radnici, suočeni s krizama, sve rjeđe osjećaju da ih predstavljaju etablirane stranke. Tradicionalno su glasali za Socijaldemokrate (SPD), ali čini se da je njeno vrijeme prošlo, jer je 71 odsto birača saglasno da SPD "danas više ne stoji jasno na strani zaposlenih." AfD nastoji da popuni tu prazninu.

Stranka uspješno koristi klišee, govoreći da "oni gore nemaju pojma o vašoj životnoj stvarnosti. A mi imamo." Iako radnici ne smatraju da je AfD kompetentna u pitanjima ekonomske politike, socijalne pravednosti i stvaranja radnih mjesta, teme poput azila, odnosa prema izbjeglicama i borbe protiv kriminala su im mnogo važnije.

AfD stalno povezuje teme blagostanja i pristupačnih stanarina sa migracijom, predstavljajući useljenike kao prijetnju po životni standard Njemaca. Suprotno tome, njemački ekonomisti u analizi iz 2025. godine ističu da veća migracija predstavlja ogroman potencijal za rast njemačke ekonomije.

Predsjednik instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Marsel Fračer smatra da su glavni gubitnici politike AfD-a njihovi sopstveni birači. On naglašava da AfD zastupa "ekstremno neoliberalnu ekonomsku i finansijsku politiku" koja planira rasterećenja za one s najvišim prihodima. U kategoriji socijalne politike, nijedna stranka u Bundestagu ne želi veća smanjenja socijalnih davanja od AfD-a.

AfD pokušava da se poveže s radnicima i podržava aktivnosti sindikata Centrum, koji želi da uđe u radničke savjete velikih njemačkih automobilskih koncerna. Iako su izborni uspjesi AfD-a mogli sugerisati drugačije, napori sindikata za sada imaju umjeren uspjeh. Veliki pobjednik ostaje IG Metal.

Sociolog Klaus Der poziva političku ljevicu da se ponovo snažnije poistovjeti sa stvarnošću radništva jer se procenat radnika čija se podrška može povratiti ne čini malim. Demokratske stranke, prema njegovim riječima, moraju da se posvete radnicima, a sve manje radnika se poistovećuje sa svojim preduzećima.

"Postoji nešto s čime se ljudi svuda poistovjećuju – na primjer sa domovinom", kaže Der i poručuje ljevičarskim strankama da bi pojam "domovine" trebalo da preotmu od Alternative za Njemačku.