Izmjene zakona o oduzimanju imovine

U emisiji 'Naglas' na RTCG iznijeti su različiti stavovi o predloženim izmjenama zakona o oduzimanju imovine. Iz Ministarstva pravde ocjenjuju da je riječ o važnom iskoraku u borbi protiv organizovanog kriminala, dok iz Advokatske komore upozoravaju na nedostatak kapaciteta sudova, a iz ASK ukazuju na potrebu uvođenja krivičnog djela nezakonitog bogaćenja kako bi sistem bio efikasniji.

Sergej Sekulović iz Ministarstva pravde ocijenio je da u tom resoru vjeruju da je ovo rješenje jedan krupan korak naprijed, da nije kozmetička promjena, već da se radi o suštinskom koraku. 'Ovo je, rekao bih, prvi korak, jer nakon što iskomuniciramo ovu temu sa EU, ići ćemo na korak dva, a to je 'antimafija zakon'. Suština je da se nakon potvrđivanja optužnice može, ukoliko tužilaštvo procijeni, ući u oduzimanje imovine kojoj se ne može dokazati porijeklo. To bi bio krupan korak u borbi protiv organizovanog kriminala', istakao je on.

Bojana Franović Kovačević iz Advokatske komore kaže da se ovim izmjenama neće zadati udar na organizovani kriminal, već na Viši sud, koji nema kapaciteta da iznese ni aktuelne predmete koji su im dati. 'Mi smo 2024. usvojili izmjene, ali ove sada izmjene prave još veći haos. Vi ste 2024. uveli mogućnost da odbrana može da se izjasni na predlog za uspostavljanje privremene mjere koja se odnosi na oduzimanje imovine. Vi sada imate zastoj u velikom broju predmeta i samo izjašnjavanje o privremenoj mjeri traje i do godinu i po. Niste povećali kapacitet suda, broj sudnica, nemate stručna lica finansijske struke koja su ključna da pomognu sudijama pri odlukama. Trenutna zakonska rješenja su i više nego dovoljna ako ima volje', istakao je.

Mladen Tomović iz ASK-a pojasnio je da ove izmjene i dopune zakona ne tangiraju ASK značajno, jer oni nijesu centralni organ. 'Radi se o procesnom zakonu koji sadrži nova rješenja i donosi se na ovlašćenja organa gonjenja i sudova. Zakon o ASK daje ovlašćenja Agenciji da kroz pokretanje postupka u prekršajnom postupku traži povrat imovine. Bitnije pitanje je uvođenje krivičnog djela nezakonitog bogaćenja. Ukoliko ASK utvrdi nesrazmjerne prihode javnog funkcionera, odnosno imovinu u odnosu na prihode, pokreće se prekršajni postupak i predmet se prosljeđuje SDT-u. Problem je što tužilaštvo ne može pokrenuti postupak ukoliko ne dođe do podataka da je do bogaćenja došlo izvršenjem krivičnog djela. Ukoliko se ne utvrdi bilo kakvo krivično djelo, tužilaštvo ne može pokrenuti nijedan postupak. U situaciji ukoliko se kriminalizuje nelegalno bogaćenje, onda neće biti nužno postojanje krivičnog djela koje je dovelo do sticanja imovine', kaže on.