Grlić Radman: Hrvatska će podržati Crnu Goru, ali očekuje brži povrat imovine

Hrvatska očekuje da Crna Gora brzo riješi pitanje vraćanja imovine hrvatskim porodicama, poručio je danas hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u Zagrebu, dodajući da su slična pitanja već riješena "kod nekih drugih nacionalnosti".

"Očekujemo da će Crna Gora ovom pitanju pristupiti ozbiljno, odgovorno i bez daljnjih odlaganja", rekao je Grlić Radman nakon sastanka s predstavnicima tivatskih porodica u Banskim dvorima.

On je kazao da su predstavnici 51 tivatske familije, Krsto Bošković i Vinko Marović, upozorili na dugogodišnju sporost u rješavanju povrata njihove imovine, odnosno "upisa u katastar i sprovođenja pravovaljanih sudskih odluka koje traju više decenija".

"To su čestice koje su njima bile vraćene. Tu vidimo tu sporost i tu se mora država snažno postaviti jer u Evropsku uniju ulaze kao država sa svojim institucijama. To je dobar test da se vidi koliko su one učinkovite", dodao je.

Grlić Radman je istakao da posebno zabrinjava činjenica da su slična pitanja u određenim slučajevima "već bila riješena kod nekih drugih nacionalnosti", što je nazvao diskriminacijom, te da je Hrvatska skrenula pažnju crnogorskoj vladi na tu činjenicu.

"To dodatno otvara pitanje jednakog postupanja prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori", ocijenio je Grlić Radman, dodajući da je riječ o temeljnim civilizacijskim pitanjima vezanim za vladavinu prava i zaštitu manjina čije je rješavanje važan pokazatelj predanosti evropskim vrijednostima.

Naglasio je da će Hrvatska nastaviti da podržava evropski put Crne Gore, ali da "istovremeno očekuje konkretne iskorake u rješavanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu", za koju je kazao da zaslužuje punopravnu zaštitu i pravedan odnos institucija.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) i zastupnik u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović, govoreći nakon Grlić Radmana, složio se s njim da se pitanje povrata imovine tiče "elementarnih ljudskih prava" te je Hrvatskoj zahvalio na podršci u misiji sa ciljem "opstanka hrvatskog naroda u Crnoj Gori".

Pojasnio je da su crnogorski sudovi neke presude u korist hrvatskih porodica donijeli prije 30 godina, ali da one nikada nijesu sprovedene u djelo. "Nije nikada vraćena ta zemlja Hrvatima dok je neka druga imovina u Crnoj Gori vraćena", rekao je i kao primjer naveo povrat zemljišta građanima albanske nacionalnosti u Ulcinju, za što je kazao da ga pozdravlja, ali da "želimo da takav tretman bude i za hrvatsku nacionalnu manjinu".

"Da bi Crna Gora bila punopravna članica (Evropske unije), mora riješiti imovinska pitanja. Ne radi se samo o Hrvatima u Crnoj Gori. To će biti dobro kad se riješi, ali biće dobro prvenstveno i za samu Crnu Goru", istakao je.

Kazao je da su Hrvati u njegovoj zemlji autohton narod i da su je obogatili svojim "duhovnim i kulturološkim kapitalom". Grlić Radman je ranije rekao da je zabilježen "izvjestan napredak" što se tiče povratka otete imovine, spominjući da je 51 tivatskoj familiji ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomatije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti "nekoliko porodica već upisano u katastar".

Međutim, požalio se da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine porodicama Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na slučaj Dabinović, za koju je kazao da je nakon 10 godina napokon dobila ročište, no 25. decembra, kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.

Povrat imovine jedno je od otvorenih pitanja između dvije zemlje, koja takođe uključuju odštetu za zatvorenike u logoru Morinj, ali i pitanje vlasništva nad školskim brodom "Jadran", o kojima rade povjerenstva što su ih formirale vlade dviju država.