Ombudsman Bjeković prvi put kritikuje vlast: Gdje je bio ranije?

Ono što se danas dešava sa institucijom Ombudsmana nije iznenađenje, već rezultat dugogodišnjeg neodgovornog rada same institucije. Ombudsman je višestruko propuštao da iskoristi svoj mandat u ključnim momentima kada su ljudska prava građana Crne Gore bila ugrožena, pokazujući nedostatak nezavisnosti i hrabrosti da se suprotstavi izvršnoj vlasti, saopšteno je iz Crnogorskog foruma.

Kako kažu, civilno društvo, uključujući Crnogorski forum i njegovu predsjednicu Jelenu Marković, godinama upozorava da je Ombudsman Bjeković previše blizak Vladi koju bi trebalo da kontroliše i štiti građane od nje. "Umjesto da štiti građane, Ombudsman je uglavnom šutio ili odlagao reakcije, a takav stav očigledno je bio prepoznat i iskorišćen prilikom njegovog ponovnog izbora, jer je vlast znala da neće biti suprotstavljena. Konkretni primjeri pokazuju ozbiljne propuste. Tokom događaja na Cetinju i Belvedere, postojala su upozorenja na zloupotrebu policijskih ovlašćenja, ali Ombudsman nije reagovao.

U Nikšiću i Žabljaku, izmjenom statuta i proglašenjem gradske slave prekršen je princip sekularnosti i diskriminisani su građani druge vjerske pripadnosti ili oni koji nijesu vjernici, a Ombudsman nije ni uputio mišljenje niti tražio uvid. Isto se može reći za Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, gdje je privilegovan položaj SPC i doveo do stvaranja "države u državi", a institucija koja bi trebalo da štiti ravnopravnost građana šutjela je", navodi se u saopštenju.

Propusti Ombudsmana su, smatra Crnogorski forum, posebno zabrinjavajući u oblastima bezbjednosti, uključujući Zakone o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u, gdje su, kažu, zloupotrebe ličnih podataka i procedura za otpust zaposlenih ostale bez kontrole, iako je njegova obaveza bila da interveniše. "Važno je naglasiti da se u ovim slučajevima ne radi samo o političkim ili društvenim polemikama, već o pitanjima koja imaju jasno pravno utemeljenje i u kojima je institucija Ombudsmana imala osnov, pa i obavezu, da reaguje. Kada su u pitanju zakoni, međunarodni ugovori i statuti koji mogu imati uticaj na ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, očekuje se da Ombudsman zatraži uvid, prati njihovu primjenu i daje mišljenje.

Dodatnu težinu ovim pitanjima daju i odluke Ustavnog suda Crne Gore, koji je u pojedinim slučajevima ukazivao na pravne nedostatke u normativnim aktima, što potvrđuje da su postojale realne dileme u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom. Takođe, kontinuitet ovih upozorenja dodatno potvrđuje činjenica da su predstavnici civilnog društva, uključujući Jelenu Marković, tokom više godina javno ukazivali na iste probleme, bez da su ti navodi suštinski osporeni", objašnjavaju iz Crnogorskog foruma.

Upravo zato se, navode, sada otvara prostor da izvršna vlast, kroz kontrolu budžeta i administrativnih mehanizama, utiče na rad Ombudsmana. To ne bi bilo moguće u toj mjeri, smatraju, da je institucija ranije izgradila snažan kredibilitet i autoritet kroz dosljedno i principijelno djelovanje. "Posebno zabrinjava činjenica da se sada, kroz finansijske mehanizme, može indirektno uticati na rad institucije kojoj su oduzeti ključni elementi samostalnosti, poput uticaja na sopstveni budžet, izbora savjetnika i planiranja programa rada. Istovremeno, posebno je upečatljivo da Ombudsman tek sada prvi put jasno i glasno kritikuje ovu Vladu. Takva reakcija, koja dolazi u trenutku kada su ugrožene nadležnosti same institucije, ostavlja utisak zakašnjelosti i selektivnosti. To otvara pitanje da li je ranije izostajala odlučnost kada je trebalo reagovati u zaštiti građana, a da se glas podiže tek kada su ugroženi sopstveni kapaciteti.

Zbog svega toga može se reći da odgovornost postoji na obje strane – i vlasti i institucija Ombudsmana koja nije dovoljno snažno branila svoju ulogu kada je to bilo najpotrebnije. Rezultat je institucija koja formalno postoji i jača kroz zakone, ali u praksi ne pokazuje potrebnu nezavisnost", dodaje se u saopštenju.

Prema njihovim riječima, ono što dodatno potvrđuje raniju pasivnost Ombudsmana jeste činjenica da je proces donošenja novog zakona ili dopune Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda prošao gotovo ispod radara. "Takav način vođenja procesa očigledno je odgovarao Ombudsmanu Bjekoviću, jer zakon nije bio dovoljno transparentan da bi se održale javne rasprave širom sjevera, centralnog regiona i juga, đe bi građani mogli dati svoje sugestije. Sada je jasno zašto je to tako bilo, ali o detaljima tog procesa biće riječi drugom prilikom. Ostaje da se vidi da li će evropski standardi i procesi integracije prisiliti instituciju da konačno ispuni svoj mandat i zaštiti prava građana, umjesto da reaguje samo kada je lično ugrožen Ombudsman Bjeković", zaključuje Crnogorski forum.