Samardžić: Ustav ne poznaje komandnu funkciju ministra odbrane

Vlada Crne Gore poručila je da Ustavni sud treba da odbaci inicijativu predsjednika Jakova Milatovića za ocjenu ustavnosti Zakona o Vojsci. Obrazloženje je da bi pripadnici Vojske čekali po više mjeseci na sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost prije počinjanja bilo koje dnevne aktivnosti, što bi vojsku učinilo nespremnom i neefikasnom za dodijeljene misije i zadatke.

Admiral u penziji i bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, Dragan Samardžić, izjavio je da je njegov stav jasan: predsjednik je u pravu kada osporava član 38 stav 1 tačku 2 i tačku 11 Zakona o Vojsci. Prema njegovim riječima, odredba koja ministru daje ovlašćenje da donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji prenosi element komandne funkcije sa Savjeta za odbranu i bezbjednost na jednog izvršnog funkcionera, što nije u skladu sa Ustavom.

„Odlučivanje o upotrebi vojske predstavlja suštinu komandovanja i mora ostati u okviru ustavnih nadležnosti. Ustav Crne Gore ne poznaje komandnu funkciju ministra odbrane“, kazao je Samardžić.

Vlada je istakla da bi prihvatanje inicijative Milatovića dovelo do paralize sistema odbrane, jer Savjet za odbranu i bezbjednost, koji se sastoji od predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade, nema redovne sjednice, već se sastaje po potrebi. Samardžić je komentarišući ovo mišljenje rekao da argument o paralizi sistema ne može biti opravdanje za zaobilaženje Ustava.

„Jednako problematična je i norma o vršiocima dužnosti. Instrument koji je zamišljen kao izuzetak, u praksi je postao model upravljanja. Danas imamo situaciju da se brojna odgovorna formacijska mjesta u Vojsci, kao i sva direktorska mjesta u Ministarstvu odbrane, godinama popunjavaju u statusu vršioca dužnosti“, dodao je Samardžić.

On se ne može saglasiti sa dijelom inicijative koji osporava nadležnost ministra da predlaže Savjetu postavljenja, unapređenja i razrješenja načelnika Generalštaba i drugih oficira. „To je prirodna i funkcionalno opravdana nadležnost ministra kao starješine organa koji ima neposredan uvid u rad, sposobnosti i potrebe kadra“, istakao je Samardžić.

U vezi sa argumentom o paralizi sistema, dodao je da smatram da on ne može biti opravdanje za zaobilaženje Ustava. „Od 2006. do 2017. godine ključne nadležnosti bile su u rukama Savjeta i sistem nije bio paralisan“, naglasio je Samardžić.

Istakao je da u sistemu odbrane NATO članice lanac komandovanja ne smije biti predmet improvizacije. „Mora biti jasan, hijerarhijski dosljedan i ustavno utemeljen. Ustavni sud ima sada priliku da to potvrdi“, kazao je Samardžić.

Vlada je zaključila da nadležnost ministra odbrane za predlaganje postavljenja, razrješenja i imenovanja ne umanjuje ustavne nadležnosti Savjeta, jer je konačna odluka na Savjetu koji nije obavezan da prihvati prijedloge. U mišljenju je ukazano i da na odluke Savjeta o postavljenju čeka više od 70 oficira.

Milatović je prošlog mjeseca podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o vojsci, posebno člana 38 stav 1 tačka 2, 6, 7 i 9, koje se odnose na nadležnosti ministra odbrane. Njegov kabinet je saopštio da ovakva zakonska rješenja ugrožavaju profesionalni karakter Vojske Crne Gore i podrivaju njenu nezavisnost od političkog uticaja.