Kratkoročni ciljevi blokirali reforme: Sistemski zakoni još nijesu usvojeni

MANS ukazuje na nedostatak političke volje za usvajanjem ključnih zakona u Crnoj Gori, uključujući zakone o Vladi i Skupštini, koji su najavljivani još 2020. godine.

6
Kratkoročni ciljevi blokirali reforme: Sistemski zakoni još nijesu usvojeni

Mnoga sistemska zakonska rješenja, koja je aktuelna vlast više puta najavljivala, još nijesu usvojena zbog nedostatka političke volje i konsenzusa unutar vlasti. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ističe da je prioritet bio kratkoročan opstanak na vlasti, umjesto dugoročnih reformi.

Zakoni o Vladi i Skupštini obećavani su još 2020. godine, a iz MANS-a tvrde da su partije vlasti više puta najavljivale donošenje ključnih sistemskih zakona, no ti propisi do danas nijesu usvojeni. "Ovi zakoni nijesu tehničke prirode, već duboko zadiru u raspodjelu političke moći i odgovornosti, što dovodi do opstrukcija unutar vladajuće većine", kazali su iz MANS-a.

Predlog Zakona o Vladi predat je Skupštini krajem februara, ali još uvijek nema odgovora kada će se naći na dnevnom redu. Crna Gora je među rijetkim državama regiona koja nema zakon o vladi. Radna grupa za pripremu tog propisa formirana je u Ministarstvu pravde još u junu 2022. godine.

Venecijanska komisija je u oktobru 2023. usvojila mišljenje o Nacrtu Zakona o Vladi, ukazujući na izostanak opšte odredbe o odgovornosti cijele Vlade prema Skupštini. Stručnjaci godinama upozoravaju na neophodnost tog zakona, ali njegovo usvajanje može biti prepreka za političke apetite.

U MANS-u smatraju da neusvajanje zakona dodatno ukazuje na nedostatak spremnosti da se urede odnosi između grana vlasti. "Bez jasnog političkog dogovora, teško je očekivati da će ovi zakoni biti usvojeni u skorijem periodu", naveli su iz MANS-a.

Iz Ministarstva pravde su najavili razmatranje tri modela oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću i formirali radnu grupu za unapređenje krivičnopravnog okvira. "Predložena su rješenja koja su prošla javnu raspravu i dostavljena su Evropskoj komisiji, čije komentare očekujemo", dodali su iz Ministarstva.

Zakon o lustraciji, koji je najavljen kao ključan nakon izbora 30. avgusta 2020. godine, još uvijek nije usvojen, iako je bio planiran da stupi na snagu početkom 2023. godine. Lustracija se sprovodi kako bi se osiguralo da bivši zvaničnici iz autoritarnih režima ne nastave da utiču na društvene i političke procese.

Komentari

Pročitaj još

Aleksić: Žrtve NATO bombardovanja pravo i naknadu štete mogu ostvariti na sudu

Advokat Srđan Aleksić ističe da građani koji imaju kancer i sumnjaju na posljedice osiromašenog uranijuma mogu ostvariti pravo na naknadu štete na sudu. Naglašava da su posljedice bombardovanja dugotrajne i da je potrebno pravno delovati.

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.