Ratković: Javni i privatni sektor moraju zajedno promovisati turizam

Rade Ratković je ocijenio da, iako bukti rat na Bliskom istoku u susret turističkoj sezoni, imamo iskustva iz prethodnih perioda sa krizama. 'Bliski istok je nemiran, tradicionalno. I prije 90-ih smo imali te krize, iako nijesmo bili direktno pogođeni, uvijek bi se to odrazilo po domino efektu. Eho dešavanja se neminovno odražava i sigurno ćemo posljedice osjetiti,' kazao je Ratković.

On ističe da iz tog regiona nećemo imati dolaske, s obzirom na nemogućnost bezbjednog letjenja. 'Ljudi su u ratnoj psihozi, i plašim se i velikog talasa izbjeglica. Tržište Izraela nije nam primarno, to tržište se karakteriše izrazito kratkim boravkom, dva-tri dana, a nama je prosjek blizu 4, iako je i to malo,' naglašava Ratković.

Glavna tržišta prema broju noćenja, prema njegovim riječima, su tržište Srbije i Crne Gore. 'Nama su glavna tržišta prema broju noćenja tržište Srbije i tržište Crne Gore. Slovenija je odskočila značajno, Hrvatska takođe, ne baš kao Slovenija, ali jeste i ona, a ostalo su ljudi siromašni, orijentisani na 'usku' sezonu. Kratkosezonska i niskoplatežna tržišta i mi na njima tradicionalno ostvarujemo gubitke, a, recimo, tržište Njemačke kod nas učestvuje kao tržište Bosne i Hercegovine,' ističe Ratković.

On dodaje da je malo više od toga tržište Velike Britanije, tržište skandinavskih zemalja je takođe malo. Objašnjava da ono što je u svijetu preko pedeset posto – to su dva najjača tržišta njemačko i britansko. 'Posle se nadopunjuju skandinavsko, francusko itd. koji su kod nas zastupljeni kao mala regionalna tržišta, i to je pokazatelj pomanjkanja dobrog destinacijskog menadžmenta. Mi moramo da odamo priznanje kompanijskom menadžmentu kod nas, ljudi se trude, uglavnom je to privatna privreda,' naglašava Ratković.

On ističe da turizmom ne može da upravlja samo javni sektor ili samo privatni, moraju zajedno. 'Jedna ruka, preduzetnici i realni sektor, a druga za tržišno pozicioniranje i za održivi razvoj – još važnija, a to je destinacijski menadžment. Mi tradicionalno nemamo destinacijski menadžment, on je sada zastareo i politizovan je visoko. Turističke organizacije koje naplaćuju boravišnu taksu su pobjednički plijen izbornih pobjednika, oni postavljaju svoje kadrove i nemamo ljude iz realnog sektora. Nemamo destinacijski menadžment koji je zasnovan na principima javno-privatnog partnerstva,' navodi Ratković.

Na kraju, on naglašava da turizmom ne može da upravlja samo javni sektor, a ne može ni samo privatni, nego moraju zajedno i jedni i drugi. 'To mora da bude javno-privatno partnerstvo, prekodestinacijski menadžment organizacija, i menadžment koji ujedinjuje, integriše i da idemo zajedno u promociju turizma,' istakao je Ratković.