Bajramspahić: Sve manja vjerovatnoća za zatvaranje svih poglavlja do kraja godine, prostora za poboljšanje više nema

Crna Gora je prethodne sedmice zatvorila još jedno poglavlje u pristupnim pregovorima sa EU - 21 „Transevropske mreže“.

Iako je zatvaranje svakog poglavlja dobra vijest, mora se primijetiti da je tempo zatvaranja nepovoljan i da je svakog mjeseca sve manja vjerovatnoća da će Crna Gora uspjeti da zatvori sva poglavlja do kraja godine, ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić.

Kako ističe, čak je i Evropska komisija, koja je najnaklonjenija tome da zažmuri na jedno oko (ili čak i oba), nezadovoljna dinamikom ispunjavanja obaveza.

„O kvalitetu reformi gotovo da više ne vrijedi ni govoriti u ovoj fazi jer smo prisiljeni da biramo između pukog zatvaranja poglavlja ili totalnog zastoja procesa, što je za Crnu Goru još gori scenario. Ono što posebno zabrinjava je da se u nekim oblastima i nazaduje i pitanje je trenutka kada će ta činjenica poslužiti kao validan argument u EU da se Crnoj Gori stavi do znanja da nije spremna za članstvo“, ukazuje Bajramspahić.

Nakon što je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marijan Šarec nedavno predstavio novi izvještaj o napretku naše zemlje na evropskom putu nema dileme, ističe ona, da je u prvom planu i najjasnije izražena duboka zabrinutost, što je, kaže, u briselskom žargonu „problem od primarnog značaja“, zbog, kako se navodi „malignog stranog uplitanja, destabilizirajućih aktivnosti, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformiranja koje provode akteri iz trećih zemalja u Crnoj Gori“.

Stoga je, podsjeća, Evropski parlament pozivao „na snažnije mjere za suzbijanje toga i jačanje društvene otpornosti“, kao i uputio poziv „EU i Crnoj Gori da nastave sprovoditi ciljanu stratešku komunikaciju o prednostima proširenja i članstva u EU“.

„Sve navedeno govori o visokoj svijesti o tome da se aktivno ulažu napori da Crna Gora ne ostvari svoj cilj. Na ovo se nadovezuje i naglasak u izvještaju kojim se „priznaje multietnički karakter crnogorskog društva; napominje potreba za osjetljivim i inkluzivnim rješavanjem rasprava vezanih za identitet s ciljem sprečavanja polarizacije i izgradnje širokog konsenzusa o pitanjima od zajedničkog interesa, kao što je evropski put Crne Gore“.

Navedeno upućuje na potrebu za fokusiranjem i izbjegavanjem rasipanja energije na polarizujuće teme“, kaže Bajramspahić.

Kada je u pitanju kvalitet demokratije, sagovornica Analitike ukazuje da Evropski parlament „osuđuje slučajeve snažnih verbalnih napada na medije i predstavnike civilnog društva od strane javnih funkcionera i političkih stranaka“.

Kada je riječ o vladavini prava, kaže, nije dovoljno zapaženo da EP „poziva Crnu Goru da intenzivira borbu protiv korupcije u javnim nabavkama jačanjem pravnog okvira i poboljšanjem otkrivanja nepravilnosti i poziva je da osigura da svi međuvladini sporazumi budu u potpunosti u skladu sa pravilima i principima EU“.

U izvještaju se, dodaje Bajramspahić, naglašava neophodnost harmonizacije vizne politike sa politikom EU, kao i profesionalizacije javne uprave na temelju zasluga.

U kontekstu povlačenja evropskih sredstava, kaže ona dalje, nije manje važno podsjetiti da Evropski parlament „nastavlja da podstiče Crnu Goru da u potpunosti i efikasno iskoristi sva sredstva EU koja su joj dodijeljena, uključujući poboljšanje administrativnih kapaciteta, ubrzavanje programiranja i ugovaranja i poboljšanje koordinacije; ističe važnost širokog učešća zainteresovanih strana, uključujući lokalne vlasti i civilno društvo; te podsjeća na uslovljenost finansijske podrške EU“.

„Ako se sve ove ocjene sagledaju zajedno, izvještaj zapravo šalje tri ključne poruke: da je potrebno jačati otpornost države na spoljne uticaje, smanjiti unutrašnju političku polarizaciju i ubrzati reforme u oblasti vladavine prava i profesionalizacije institucija“, naglašava Bajramspahić.

Kada je riječ o političkoj stabilnosti, koju je izvjestilac Šarec izdvojio kao jedan od ključnih uslova za završetak pristupnih pregovora, Bajramspahić smatra da je danas situacija lošija nego u trenutku kada je izvjestilac dao tu izjavu.

„Podsjetiću da iz izvještaja izvjestioca proizilazi da glavna prijetnja evropskom putu Crne Gore dolazi iz spoljnog uticaja i unutrašnje polarizacije. EU je svjesna da identitetske podjele troše političku energiju države. Vladajuća većina ozbiljno zloupotrebljava to da su izbori zakazani za 2027, da sprovodi svoju samovolju i mahinacije kojima misle da će pomoći svojim partijama. Ipak, djeluje kao da im ni to ne uspjeva jer su im rejtinzi sve slabiji, bez obzira na očigledne zloupotrebe resursa u političke svrhe“, navodi naša sagovornica.

Upozorava da se vlast toliko „raskomotila“ u kršenju ljudskih prava da javno govore o svojim zlopotrebama, zaboravljajući, kaže, da krše Ustavom garantovana prava, poput prava na privatnost i zaštitu ličnih podataka građana protiv kojih se ne vodi ni jedan krivični postupak.

„Primjer je nedavni slučaj političkog analitičara čije slavljenje Nove godine je komentarisano na plenumu državne Skupštine od strane poslanika vladajuće partije. Da ne govorimo o pokretanjima neopravdanih postupaka protiv slobode izražavanja, gušenja legitimne kritike, zloupotreba podataka iz tekućih predmeta, i slično tome. Umjesto da bude centar političkog sistema, Skupština Crne Gore je prihvatila ponižavajući položaj i to da je Vlada i predstavnici parlamentarne većine u kontinuitetu tretiraju bez digniteta. Derogirana je i legislativna i kontrolna funkcija Skupštine. Bahatost većine je onemogućila bilo kakvu smislenu ulogu opozicije, zbog čega ne vidim stabilnost na vidiku“, jasna je Bajramspahić.

Uprkos upozorenjima Evropske komisije, Skupština Crne Gore ponovo je usvojila dva zakona iz oblasti bezbjednosti za koje opozicija i dio civilnog sektora tvrde da predstavljaju korak ka širenju represivnih ovlašćenja države i potencijalnom ograničavanju građanskih sloboda.

Povodom toga reagovao je i poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Prebilič koji je uputio više pitanja EK. Bajramspahić je mišljenja da je manevar Evropske komisije za reakciju sada sužen.

„Razlog su oni sami, budući da su izabrali da ostave prostor Vladi da usvoji sporne zakone. Međutim, kao što znamo, Evropska komisija je samo jedna od adresa koje iz Brisela i ostalih prijestonica pomno prate ispunjavanje obaveza Crne Gore. Nije neočekivano što sada sa drugih adresa stižu upiti Komisiji kojima se suštinski postavlja pitanje da li je Komisija dobro procijenila posljedice usvajanja spornih zakona. Komisija će pokušavati da ublaži kritike time što će fokus staviti na praćenje sprovođenja zakona i uvjeravanja da do zloupotreba neće doći. Međutim, sumnjam da će takva obrazloženja biti održiva“, kaže ona.

Usvajanje spornih zakona izazvalo je reakciju opozicije, prvenstveno Demokratske partije socijalista (DPS), čiji su poslanici u znak protesta napustili funkcije u skupštinskim radnim tijelima. Bajramspahić ocjenjuje da njihov potez nema većeg značaja jer je, kako tvrdi, kvalitet rada Skupštine na tako niskom nivou da je svejedno da li će opozicija biti prisutna ili ne.

„Sadržaj rasprava je do te mjere srozan, populistički i dogmatičan, da je dijalog nemoguć. Opozicija mora, svakako, da nađe način da uporedo sa radom parlamentarnih tijela, objašnjava građanima dnevni red, štetne posljedice odluka vladajuće većine i predlaže alternativne politike. Funkcionalnost Parlamenta jeste jedno od pitanja koja pripadaju klasteru 1 „Osnove“ i to je trebalo da bude problematizovano mnogo ranije. Ni Skupština ni opozicija nemaju ulogu koju bi morale da imaju u demokratskom društvu“, upozorava sagovornica Analitike.

Na pitanje koliko su bezbjednosni sektor i pravosuđe u ovom trenutku zaista sposobni da ispune zahtjeve iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, Bajramspahić ističe da bezbjednosni sektor postaje jedan od ključnih problema u oblasti vladavine prava.

„Politizovano zapošljavanje i napredovanje u sektoru bezbjednosti, na osnovu stranačke podobnosti a ne kompetencija, ostavlja duboke posljedice i sve više dolazi do izražaja nedostatak sposobnosti. To se vidi po sve češćim bjekstvima osuđenih lica, nedostatku proaktivnosti u rješavanju aktuelnih afera, propustima o kojima nas sve više obavještavaju tviteraši za koje Policija neuvjerljivo tvrdi da su vještačka inteligencija.“