Camaj podržava arbitražu za razgraničenje

Rijeka Cijevna ne može biti granica između Tuzi i Glavnog grada, jer da je tako Dinoša bi bila u Podgorici, a nije, prema tome svi Crnogorci znaju granice Malesije i normalno je da se one sačuvaju, rekao je za „Dan“ Nikola Camaj, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

Camaj kaže da mu je drago što će se putem arbitraže konačno riješiti razgraničenje i očekuje da će obje strane biti zadovoljne. Istakao je da prošla vlast Podgorice nije imala želju da završi ovaj proces koji je zbog toga trajao sedam godina.

“Nije postojala dobra volja prošle vlasti da se to pitanje riješi na način kako je trebalo i da se Tuzima, a poslije i Zeti prihvate granice kakve su postojale. Bilo je stanje bez želje da se nešto mijenja, ali i bez težnje da se iskoristi, jer mi od Podgorice nijesmo dobili ništa. DPS to nije dozvolio i nije im bilo drago da to pitanje riješe. Njihov odnos je bio jako loš, tako da mi je drago što je došlo do arbitraže i računam da će se to riješiti na najbolji način i biti prihvatljivo za sve”, kaže Camaj.

Camaj ističe da je normalno sačuvati granice Malesije za koje znaju svi još od davnina.

“Zna se gdje su Kučka Korita i dio gdje se odvajaju Crnogorci i Malisori, zna se gdje je granica u Koćima, po ravnici između Zete i Tuzi do aerodroma. Nisam siguran, ali mislim da su piste aerodroma na teritoriji Tuzi, a aerodrom na teritoriji Zete. Najpoštenije je da se tako i uradi razgraničenje. Ako negdje postoji interes Glavnog grada ili Tuzi treba napraviti kompromis. Međutim, osnova priče je da se poštuju granice koje su se znale između Malesije i Podgorice, između dijela gdje su živjeli Malisori i dijela gdje su živjeli Crnogorci”, kaže Camaj.

Camaj objašnjava da su granice u blizini Stočne pijace, prema zapadu to su Kuće Rakića, jugoistočno prema Aerodromu, a sa lijeve strane prema Koniku do Deponije koja je, kako kaže, pola u Tuzima pola u Podgorici, te se granica nastavlja prema Zatrijepču.

“Imamo dosta zemlje u Kućama Rakića prema putu ka Zeti i razumljivo je da je to Podgorica, iako zemlja pripada Malisorima. I za Podgoricu treba da bude razumljivo da je pola Deponije u Tuzima. Nama recimo nije sporno groblje u Vranju. To je lako dogovoriti, jer dosta pravoslavaca živi u tom selu. Očekujem da ćemo doći do dogovora da tamo gdje je tabla na kojoj piše Tuzi, sa druge strane stoji natpis Podgorica”, rekao je Camaj.

Camaj se dotakao i planine Korita.

“Iako se zovu Hotska Korita Hota tamo nema nego Zatrijepčana. Jedan dio pripada Crnogorcoma, drugi Albancima. Tako i treba podijeliti Korita. Što se tiče Deponije opštini kojoj pripada da se plaćaju takse, a dobrim dijelom pripada Tuzima”, navodi Camaj.

On smatra da bi Glavni grad trebalo da od imovine da onoliko koliko su procenata teritorijalno i na osnovu broja stanovnika bile Tuzi kao dio Podgorice.

“Uložili smo kroz poreze i rad u Podgoricu. Glavni grad nije ulagao u Tuzi. Rađen je međunarodni put, dva, tri asfalta po selima gdje je pretežno urađeno sa učešćem dijaspore. Još su i vlast u Podgorici imali zahvaljujući glasovima iz Malesije”, kaže Camaj.