Od grobalja do NATO-a: Kako Zagreb ponovo gradi priču o 'srpskoj prijetnji'

Posljednjih dana iz Zagreba stiže serija političkih poruka i poteza koji se teško mogu posmatrati kao izolovani slučajevi. Od uklanjanja pravoslavnih spomen-obilježja sa grobalja, preko upozorenja NATO saveznicima zbog naoružavanja Srbije, pa do oštrih izjava hrvatskih zvaničnika o kulturnim i istorijskim pitanjima – sve ukazuje na novu fazu političkog pritiska na Beograd.

Kada se ovi događaji stave u isti kontekst, postaje jasno da je riječ o mnogo širej političkoj poruci. Odluka hrvatskih vlasti da uklanjaju gvozdena pravoslavna spomen-obilježja sa pojedinih grobalja izazvala je snažne reakcije. Ta obilježja, koja su godinama stajala kao dio pravoslavne tradicije i kulturnog nasljeđa, sada se uklanjaju uz različita administrativna obrazloženja. Međutim, u regionu opterećenom istorijskim nasljeđem, takvi potezi ne mogu se posmatrati samo kao komunalna pitanja. Oni neizbježno nose simboličku težinu. Kada se sa grobalja uklanjaju krstovi koji svjedoče o postojanju srpske zajednice, to nije samo tehnička odluka – već politička poruka o odnosu prema tom nasljeđu.

Istovremeno, premijer Hrvatske Andrej Plenković najavio je da će Zagreb upozoriti partnere u NATO savezu zbog razvoja novih raketnih sistema u Srbiji. Takva izjava otvara novi front u političkoj retorici između dvije države. Umjesto da se pitanje vojne modernizacije tretira kao suvereno pravo svake države, ono se pokušava predstaviti kao bezbjednosni problem za region. Na taj način se tema unutrašnjih vojnih kapaciteta Srbije iznosi na međunarodni nivo i predstavlja pred saveznicima kao potencijalna prijetnja.

Na sve ovo stigla je i oštra reakcija iz Srbije. Ministar kulture Nikola Selaković ocijenio je da su izjave hrvatske ministarke kulture povodom uklanjanja pravoslavnih spomenika vrhunac licemjerja. Prema njegovim riječima, riječ je o nasljeđu koje pripada srpskoj kulturi i pravoslavnoj tradiciji, a koje bi moralo biti zaštićeno, a ne uklanjano. Ta reakcija pokazuje da ovo pitanje više nije samo lokalna tema, već dio širih političkih odnosa dvije države.

Kada se pogleda cjelokupna slika – uklanjanje pravoslavnih obilježja, političke izjave i pokušaj internacionalizacije vojnih pitanja Srbije – stiče se utisak da se iz Zagreba ponovo gradi narativ o Srbiji kao problemu u regionu. Takav pristup nije nov u balkanskoj politici. On se godinama ponavlja u različitim oblicima, zavisno od političkih okolnosti. Međutim, istorija regiona pokazuje da politika pritiska i simboličkih konfrontacija rijetko donosi stabilnost. Naprotiv, ona samo produbljuje nepovjerenje i dodatno opterećuje odnose. Zato ostaje pitanje – da li je ova nova serija poteza iz Zagreba samo kratkoročna politička retorika ili početak nove faze političkog pritiska na Srbiju. Jer kada se političke poruke šalju istovremeno sa više strana – od grobalja do NATO-a – teško je vjerovati da je riječ o slučajnosti.