Doživotni zatvor za 15 osoba zbog masakra u Moskvi

Vojni sud u Rusiji osudio je 15 optuženih na doživotni zatvor zbog učešća u napadu na tržni centar ‘Krokus’ na obodu Moskve marta 2024. godine, kada je ubijeno najmanje 147 ljudi. Još četvorica su dobila kazne od 19 do 22 godine zatvora, piše BBC na srpskom.

Ovaj napad bio je jedan od najsmrtonosnijih u novijoj istoriji Rusije, a vlasti su ga označile kao terorizam. Jedini smrtonosniji napad bio je onaj u Beslanu, gdje su čečenski ekstremisti zauzeli osnovnu školu i ubili 334 ljudi, među kojima 186 djece. Sud je prihvatio procjenu istražitelja da su četvorica direktnih učesnika napada na 'Krokus' - Dalerdžon Mirzojev, Saidakram Račabalizoda, Šamsudin Fariduni i Muhamedsobir Fajzov - bili članovi grupe Islamska država - pokrajine Korasan.

Tačan broj žrtava napada na tržni centar, koji je uključivao i koncertnu dvoranu, do danas nije poznat. Tužioci su na suđenju izjavili da je ubijeno 147 ljudi, dok je Istražni komitet tvrdio da je poginulo 149. Nedavno su mediji izvijestili da je broj žrtava porastao na 150. Prošlog septembra, preminuo je muzički producent Dmitrij Sarajev, koji je ranjen tokom pucnjave u Krokusu. Grupa Islamska država - krilo Korasan odmah je preuzela odgovornost za ovaj napad, nazivajući ga 'činom odmazde protiv nevjernika'.

Ovo je bio prvi napad Islamske države u Rusiji, dok su njeni pripadnici ranije napadali ruske mete u inostranstvu, uključujući napad na rusku ambasadu u Kabulu 2022. godine. Organizacija je predstavila ruskog predsjednika Vladimira Putina kao 'neprijatelja islama', navodeći primjere iz istorije kao što su sukobi u Avganistanu i Čečeniji.

Tokom suđenja, javnost nije imala priliku da čuje iskaze optuženih ili dokaze, jer je sve održano iza zatvorenih vrata. Napad se desio 22. marta 2024. godine tokom koncerta benda Piknik, kada je više od 6.000 posjetilaca bilo u objektu. Napadači su prvo pucali na obezbjeđenje i ljude na ulazu, a zatim otvorili vatru unutar koncertne dvorane i zapalili sjedišta, izazivajući požar koji je zahvatio čitavu zgradu.

Sud je proglasio Mirzojeva, Račabalizodoa, Faridunija i Fajzova krivim za prolazak obuke radi izvršenja terorističkih aktivnosti, ilegalnu trgovinu oružjem, učešće u aktivnostima terorističke organizacije i izvršenje terorističkog napada. U njihovim biografijama nije bilo očiglednih naznaka da su bili dio radikalnih grupa. Sud je još 11 ljudi osudio na doživotni zatvor zbog saučesništva, a još četvoricu na kazne od 19 do 22 godine zatvora zbog sličnih razloga.

Osuđeni su za nabavku i pripremu oružja za glavne optužene, kao i za finansijsku pomoć. Neki od okrivljenih djelimično su priznali krivicu. Među osuđenima je i vlasnik stana koji je iznajmljivao prostor znajući za čemu se radi, kao i porodica koja je prodala automobil korišćen u napadu. Ova porodica se sama prijavila policiji, ali su i oni optuženi za pomaganje u izvršenju terorističkog napada.